Velike brojke iz Sabora: poslijepotresna obnova ulazi u završnicu, ali jedan rok sve mijenja

Što pokazuje poslijepotresna obnova

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je zastupnicima u Hrvatskom saboru godišnje izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom za 2025. godinu. U uvodu je naglasio da je Vlada odabrala strateški model protupotresne konstrukcijske obnove prema suvremenim standardima.

Prema podacima iz izvješća, do 31. prosinca 2025. obnova je potpuno završena na 14.284 lokacije. Od toga se 13.489 lokacija odnosi na privatnu imovinu s 53.911 posebnih jedinica, a 795 na projekte započete sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije. Time je poslijepotresna obnova obuhvatila i tisuće stanova, kuća te javnih objekata.

Milijarde eura za privatne i javne zgrade

Do kraja 2025. godine na obnovu nakon potresa ukupno je utrošeno 4,58 milijardi eura. Na područje pogođeno zagrebačkim potresom odnosi se 2,72 milijarde eura, dok je za područje petrinjskog potresa utrošeno 1,86 milijardi eura. Ministarstvo navodi da je poslijepotresna obnova s današnjim stanjem dosegnula 15.070 završenih postupaka.

U tim brojkama nalazi se 14.202 privatne zgrade i kuće s 57.139 posebnih jedinica te 868 projekata čija je obnova započela sredstvima Fonda solidarnosti EU-a. Dovršeno je 12.354 nekonstrukcijskih i 995 konstrukcijskih obnova. Izgrađeno je 559 obiteljskih kuća, kupljene su 94 kuće umjesto gradnje, obnovljeno je 157 državnih stanova, a izgrađeno je i 45 višestambenih zgrada.

Gdje se još radi i koji blokovi čekaju

Trenutačno su radovi aktivni na 1.806 lokacija. To uključuje 1.749 privatnih zgrada s 10.942 stambene jedinice te 57 projekata obnove zgrada javne namjene. U ovoj fazi prevladavaju konstrukcijske obnove, kojih je 1.129, dok je nekonstrukcijskih obnova 341. Poslijepotresna obnova obuhvaća i izgradnju 259 obiteljskih kuća te 19 višestambenih zgrada.

Radovi su u tijeku na trima blokovima s ukupno 23 ulaza i 302 posebne jedinice, vrijednima 31,7 milijuna eura. Riječ je o bloku Meštrović u Sisku te Kukovićevoj kući i Bloku 20 u Zagrebu. Ugovorena je obnova još četiriju blokova u Zagrebu, Sisku i Petrinji, ukupne vrijednosti 29,4 milijuna eura.

Javne ustanove i ključni projekti NPOO-a

Kada je riječ o zgradama javne namjene, ugovoreno je 1.309 projekata, od kojih je završeno 1.237, odnosno 94,4 posto. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi 3,91 milijardu eura. Poslijepotresna obnova javnih zgrada financirana je iz Fonda solidarnosti EU-a, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.

Obuhvaćene su 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne baštine, 600 kilometara prometnica te 77 mostova i drugih infrastrukturnih projekata. Među njima je i 209 najsloženijih projekata ukupne vrijednosti 2,51 milijardu eura. Dosad je završeno 156 takvih projekata, 49 je u radovima, a četiri su u pripremi.

Poslijepotresna obnova i rokovi do 2030.

Vlada kroz različite programe gradi 59 novih višestambenih zgrada s ukupno 1.024 stana na području Sisačko-moslavačke županije. Dosad je završeno 45 zgrada, a do kraja srpnja najavljeno je dovršenje još osam zgrada u Petrinji i triju u Sisku. Time se, uz obnovu postojećeg fonda, želi ojačati stanovanje i demografska revitalizacija pogođenih područja.

Ukupno je na područjima zagrebačkog i petrinjskog potresa dosad utrošeno 4,91 milijarda eura. Od toga se 2,93 milijarde odnose na zagrebačko područje, a 1,98 milijardi na petrinjsko. Prema planu Ministarstva, sve zamjenske obiteljske kuće trebale bi biti dovršene do kraja 2027. godine, dok bi poslijepotresna obnova u cijelosti trebala završiti do 2030. godine.

Više:

Drama nakon napada: nasilničko ponašanje u Sesvetama završilo kaznenom prijavom
Argentina na Svjetskom prvenstvu pod sumnjom: Fifa i Messi u središtu burne optužbe
Pregovori s Iranom: Trump prijeti, ali iza kulisa nema bolju kartu

NAJNOVIJE