Dva razorna potresa koja su u nekoliko sekundi pogodila isto područje u Venezueli ponovno su otvorila pitanje koliko su potresi u Hrvatskoj realna prijetnja, prenosi HRT. Voditelj Seizmološke službe Krešimir Kuk poručio je da hrvatsko područje nema seizmotektonske uvjete za takav katastrofalan scenarij.
Zašto su venezuelski potresi bili toliko opasni?
Kuk je objasnio da se potresi u Venezueli događaju na izravnom dodiru Karipske i Južnoameričke ploče. Takve tektonske ploče mogu stvarati najjače potrese na svijetu jer se međusobno sudaraju ili jedna podvlači pod drugu. Zbog toga je ondje moguće oslobađanje goleme energije u vrlo kratkom vremenu.
Prema njegovim riječima, takvi potresi nisu iznenađenje za seizmologe, iako se ne događaju često. Kada se aktivira veliki rasjed u području izravnog dodira ploča, magnituda može dosegnuti razine koje uzrokuju teška razaranja. Upravo je to ključna razlika u odnosu na potresi u Hrvatskoj i širu seizmičku sliku našeg područja.
Zašto potresi u Hrvatskoj nisu kao oni u Venezueli?
Najvažnija poruka za građane jest da potresi u Hrvatskoj ne mogu dosegnuti razornu snagu kakva je zabilježena u Venezueli. Hrvatska nije smještena na izravnom dodiru velikih tektonskih ploča, niti ima rasjede dovoljno velike da bi proizveli potrese magnitude 7,4 ili 7,5. To ne znači da opasnosti nema, nego da su granice moguće snage drukčije.
U južnom dijelu zemlje, objašnjava Kuk, maksimalna magnituda mogla bi biti oko sedam ili nešto više. Ipak, potresi u Hrvatskoj mogu biti opasni ako se dogode blizu naseljenih mjesta, na lošem tlu ili u područjima s ranjivim zgradama. Zato se rizik ne procjenjuje samo prema magnitudi, nego i prema lokalnim uvjetima.
Dupli potres šokirao je javnost, ali ne i seizmologe
U Venezueli su se dva snažna udara dogodila u vrlo kratkom razmaku, s epicentrima relativno blizu jedan drugome. Kuk kaže da nije pravilo da prvi potres mora biti najjači. U seizmologiji se takva pojava često naziva duplim potresom ili potresnim blizancima, a posljedice mogu biti osobito teške.
Razaranja su dodatno povećali loše tlo i slaba gradnja. Tlo koje pojačava podrhtavanje može višestruko povećati štetu, dok zgrade bez kvalitetnih armiranobetonskih konstrukcija teško podnose velike seizmičke sile. Takvi uvjeti objašnjavaju zašto potresi u Hrvatskoj, iako slabiji od venezuelskih, i dalje zahtijevaju ozbiljan pristup sigurnosti.
Potresi u svijetu nisu uvijek povezani
Kuk se osvrnuo i na potrese zabilježene u Venezueli, SAD-u i Japanu. Naglasio je da udaljeni potresi nisu međusobno povezani ako se ne događaju na istoj tektonskoj ploči ili manjoj seizmotektonskoj jedinici. Drugim riječima, niz potresa u različitim dijelovima svijeta ne znači da jedan automatski pokreće drugi.
Što građani trebaju znati o riziku?
Iako potresi u Hrvatskoj nisu usporedivi s najjačim svjetskim potresima, stručnjaci stalno ističu važnost pripreme. Kvalitetna gradnja, obnova starijih objekata i poštivanje protupotresnih standarda ključni su za smanjenje štete. Magnituda je važna, ali posljedice često odlučuju udaljenost od epicentra, tlo i otpornost zgrada.
Zaključak seizmologa jasan je: potresi u Hrvatskoj mogu izazvati ozbiljnu štetu, ali ne postoje uvjeti za venezuelanski scenarij. Građani zato ne trebaju strahovati od potresa takve snage, no ne smiju zanemariti prevenciju. Upravo razlika između panike i pripreme može biti presudna kada se dogodi sljedeće jače podrhtavanje.
Više:
Alarm za Hrvatsku: požari prijete jače nego ikad, Divulje otkrivaju jesmo li spremni
hakerski napad na Plitvice: Turisti čekaju, računi se pišu rukom, a dio objekata je zatvoren
krediti u švicarcima: Šok nakon presude, banke tvrde da pravi pobjednici tek dolaze
