Povratak tražitelja azila u Mjanmar počeo je uz brojne kritike
Malezijska vlada počela je vraćati oko 5000 tražitelja azila na temelju kontroverznog dogovora s mjanmarskim vojnim čelnikom Minom Aungom Hlaingom. Povratak tražitelja azila u Mjanmar otvorio je ozbiljna pitanja o sigurnosti ljudi koji su pobjegli od sukoba, progona i represije. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi povratnici mogli biti izloženi nasilju, uhićenjima i prisilnom novačenju u vojsku.
Prema objavljenom planu, tri broda mjanmarske ratne mornarice trebala bi iz Malezije prevesti prvu skupinu od 1476 ljudi. Oni su prije ukrcavanja bili smješteni u malezijskim pritvornim centrima. Vlasti nisu objavile detaljan popis putnika niti su pružile potpun odgovor na pitanje kako je utvrđeno da su svi pristali vratiti se.
Organizacije upozoravaju na opasnost za povratnike
Povratak tražitelja azila u Mjanmar organizacije za ljudska prava smatraju posebno opasnim zbog građanskog rata i represije vojnog režima. Upozoravaju da povratnici mogu završiti na područjima na kojima se vode borbe ili biti izloženi progonu zbog svoje etničke pripadnosti, vjere i političkih stavova. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost prisilnog novačenja u mjanmarske oružane snage.
Malezija tvrdi da se ljudi vraćaju dobrovoljno, ali predstavnicima UN-ove agencije za izbjeglice nije dopustila pristup pritvorenim osobama niti njihovu neovisnu provjeru. Zbog toga nije moguće potvrditi jesu li povratnici dobili pravnu pomoć, informacije o rizicima i priliku pojedinačno iznijeti razloge zbog kojih se boje povratka. Povratak tražitelja azila u Mjanmar zato prati sumnja da pristanak nije provjeren prema međunarodnim standardima.
Među povratnicima trebali bi biti i Rohindže
Malezijski premijer Anwar Ibrahim izjavio je da će među povratnicima biti i Rohindže, progonjena muslimanska manjina kojoj vlasti u Mjanmaru ne priznaju državljanstvo. Povratak tražitelja azila u Mjanmar za tu je zajednicu posebno osjetljivo pitanje jer su stotine tisuća Rohindža napustile zemlju nakon dugogodišnjeg nasilja, diskriminacije i vojnih operacija.
Malezija je godinama bila jedno od glavnih odredišta Rohindža koji su ondje pokušavali pronaći sigurnost i posao. Međutim, velik dio njih nema službeni izbjeglički status ni pravo na zakonito zaposlenje. Takav položaj čini ih izloženima iskorištavanju, pritvaranju i političkim kampanjama, dok se u javnosti sve češće prikazuju kao gospodarski i društveni teret.
Zašto je Anwar Ibrahim promijenio smjer?
Povratak tražitelja azila u Mjanmar označava velik zaokret u politici premijera Anwara Ibrahima. Nekadašnji politički zatvorenik ranije se predstavljao kao zagovornik ljudskih prava i pozivao na snažniju pomoć Rohindžama. Njegova vlada nije priznala režim Mina Aunga Hlainga, a Malezija je bila među najglasnijim državama jugoistočne Azije koje su tražile pregovore o završetku mjanmarskog građanskog rata.
Anwar sada tvrdi da mora odgovoriti na rastuće nezadovoljstvo dijela malezijske javnosti i pregovarati s mjanmarskim vlastima. Njegova popularnost tijekom godine osjetno je pala, dok su pitanja životnih troškova, zapošljavanja i migracija postala politički sve osjetljivija. Kritičari smatraju da vlada pokušava ublažiti unutarnji pritisak postupkom čije bi posljedice mogli snositi najranjiviji ljudi.
Gospodarski pritisak i nestabilna politička scena
Nezadovoljstvo prema Rohindžama pojačalo se nakon pandemije bolesti COVID-19, kada su kućanstva s nižim primanjima osjetila snažan gospodarski pritisak. Dio građana tražitelje azila doživljava kao konkurenciju za slabo plaćene poslove i javne resurse. Takve stavove dodatno potiču dezinformacije i političke poruke koje složene gospodarske probleme povezuju s izbjeglicama.
Važnu ulogu ima i nestabilnost malezijske politike nakon izbora 2018. godine. Tada je Ujedinjena malajska nacionalna organizacija, koja je vladala više od šest desetljeća, prvi put izgubila vlast. Nakon toga izmjenjivale su se krhke koalicijske vlade. U takvim okolnostima Povratak tražitelja azila u Mjanmar postao je i sredstvo pokazivanja odlučnosti pred biračima zabrinutima zbog migracija.
Povratnici odlaze bez neovisne provjere UN-a
Povratak tražitelja azila u Mjanmar mogao bi postati presedan za buduće akcije malezijskih vlasti. Ključno pitanje ostaje hoće li svim ljudima prije odlaska biti omogućeno da slobodno odluče i zatraže međunarodnu zaštitu. Bez pristupa UN-ovih stručnjaka teško je utvrditi jesu li među njima osobe kojima prijete neposredan progon, zatvaranje ili smrt.
Organizacije za ljudska prava traže obustavu operacije dok se ne provede neovisna procjena svakog slučaja. Malezijska vlada zasad ne pokazuje da će promijeniti odluku. Prva skupina trebala bi otputovati mornaričkim brodovima, dok će sudbina preostalih nekoliko tisuća ljudi ovisiti o nastavku dogovora Kuala Lumpura i vojnog režima u Mjanmaru.
Više:
Trumpovi vladini oglasi pod povećalom: Je li Bijela kuća prešla zakonsku granicu?
Zašto policijski poziv mijenja čovjeka: Otkrili što ih akademija nije mogla naučiti
Štrajk u Zagrebu izazvao politički potres: Tko će platiti cijenu blokade?
