Požari u Australiji mijenjaju način borbe protiv vatre
Požari u Australiji godinama predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudima, naseljima i prirodi, a iskustva stečena u najtežim sezonama sada pomažu u razvoju novih metoda obrane. Profesorica Marta Yebra, stručnjakinja za požare sa sjedištem u Canberri, predvodi istraživanja koja povezuju suvremenu tehnologiju, iskustvo vatrogasaca i znanje australskih starosjedilačkih zajednica.
Yebra je podrijetlom iz Španjolske pa joj požari koji trenutačno pogađaju dijelove Europe nisu daleka tema. Godinama razvija načine na koje se Australija, zemlja s nekima od područja najizloženijih vatri na svijetu, može učinkovitije pripremiti za izbijanje požara i brže reagirati kada se pojave prvi znakovi opasnosti.
Katastrofalno Crno ljeto bilo je prekretnica
Požari u Australiji tijekom sezone 2019. i 2020., poznate kao Crno ljeto, spalili su ukupnu površinu približno jednaku veličini Ujedinjenog Kraljevstva. Bila je to najteža zabilježena požarna sezona u zemlji, a njezine posljedice potaknule su osnivanje Centra izvrsnosti za istraživanje šumskih požara, koji danas vodi Marta Yebra.
Centar istražuje kako požare ranije otkriti, preciznije pratiti i bolje procijeniti njihovo širenje. Cilj nije zamijeniti vatrogasce tehnološkim sustavima, nego im omogućiti kvalitetnije podatke i više vremena za donošenje odluka. Takav pristup može pomoći pri određivanju prioriteta, raspoređivanju ekipa i upozoravanju stanovništva na nadolazeću opasnost.
Požari u Australiji prate se iz zraka i svemira
Sateliti mogu nadzirati velika i teško dostupna područja, dok dronovi pružaju detaljniju sliku terena i vatrene fronte. U obradi velike količine podataka važnu ulogu ima umjetna inteligencija, koja može pomoći u prepoznavanju dima, toplinskih odstupanja i promjena koje upućuju na povećani rizik od požara.
Tehnologija ipak nije nepogrešiva. Podaci dobiveni iz zraka i svemira moraju se povezati s procjenama iskusnih vatrogasaca koji razumiju ponašanje vatre na konkretnom terenu. Vjetar, vrsta raslinja, vlažnost i konfiguracija krajolika mogu promijeniti smjer požara, zbog čega ljudsko iskustvo ostaje ključan dio svakog sustava zaštite.
Tisućljetno znanje dobiva zasluženo priznanje
Važan odgovor na požare u Australiji nalazi se i u znanju starosjedilačkih zajednica, koje se prenosilo generacijama mnogo prije dolaska Europljana u 18. stoljeću. Kontrolirana uporaba vatre stoljećima je bila dio njihove kulture i upravljanja krajolikom, ali je vrijednost tog iskustva u suvremenim sustavima zaštite ozbiljnije prepoznata tek posljednjih godina.
Takav pristup temelji se na pažljivom promatranju tla, biljaka, godišnjih doba i vremenskih uvjeta. Vatra se koristi promišljeno i u odgovarajućem trenutku kako bi se utjecalo na količinu zapaljivog materijala. Ne postoji jedno rješenje za sva područja, pa je presudno uključiti lokalne zajednice koje dobro poznaju određeni krajolik.
Model koji bi mogao pomoći i drugim državama
Australsko iskustvo pokazuje da se najbolji rezultati mogu očekivati kada se znanstveni podaci ne promatraju odvojeno od praktičnog i tradicionalnog znanja. Požari u Australiji tako postaju izvor važnih pouka za zemlje koje se suočavaju s duljim sušnim razdobljima, visokim temperaturama i sve zahtjevnijim požarnim sezonama.
Sateliti, dronovi i računalni modeli mogu ubrzati otkrivanje opasnosti, ali razumijevanje krajolika ostaje jednako važno. Požari u Australiji pokazali su koliko posljedice mogu biti razorne, no istodobno su ubrzali suradnju istraživača, vatrogasaca i starosjedilačkih zajednica. Upravo bi taj spoj mogao postati jedan od najučinkovitijih načina pripreme za buduće vatrene stihije.
Više:
Gospa od Anđela u Imotskom: Plenković stiže na procesiju do tvrđave Topana
Bilin žal pod alarmom: Nalaz iz mora zbog kojeg se kupanje ne preporučuje
Mohamed Salah pred šokantnim transferom: Turski velikan preoteo egipatsku zvijezdu?
