Milijuni pravoslavnih kršćana diljem svijeta slavili su Uskrs na ponoćnim i jutarnjim liturgijama. Većinski pravoslavne zemlje su Grčka, Rusija, Ukrajina, Cipar i Srbija.
Obrede je i ove godine zasjenio rat Rusije protiv Ukrajine, gdje se borbe nastavljaju.
Prema službenim podacima, oko 70 posto prijeratne populacije od više od 40 milijuna u Ukrajini su pravoslavci ili grkokatolici. Uskrsne proslave u Kijevu održavaju se uz visoke mjere opreza. Tijekom noći, kao i obično, na snazi je bio policijski sat do 5 ujutro.
Pravoslavne crkve pridržavaju se julijanskog kalendara. Za katolike i protestante vrijedi gregorijanski kalendar. To obično rezultira time da pravoslavci slave najvažniji blagdan u crkvenoj godini u različito vrijeme od ostalih kršćana.
Katolici pak danas slave Mali Uskrs. Bijela nedjelja je prva nedjelja poslije Uskrsa, kod nas zvana i Mali Uskrs. Kao datum za svečanu prvu pričest prvi put se spominje u 17. stoljeću. Ime dolazi od bijele odjeće koje su nosili novokrštenici u ranome kršćanstvu. Kao vidljivi znak primljenog sakramenta krštenja, odjeća je trebala označavati čišćenje vodom i biti znakom za ljude novorođene u Kristu.
Ujedno, danas je i Nedjelja Božanskoga Milosrđa – blagdan cijele Rimokatoličke crkve koji je službenim 30. travnja 2000. proglasio papa Ivan Pavao II. na dan kanonizacije sv. Faustine Kowalske – poljske redovnica kojoj se ukazalo Božansko milosrđe po kojem je naslikana i poznata slika Božanskog Milosrđa.
Sam Isus je sv. Faustini rekao: “Ja želim da blagdan Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima”.
