Donald Trump ponovno je zapalio političku pozornicu izjavama o Iranu, kombinirajući prijetnje novim udarima s porukama da se razgovori ipak mogu nastaviti. Iako je njegov ton bio izrazito oštar, diplomatska računica ostaje ista: pregovori s Iranom možda su krhki, ali za Washington trenutačno ne postoji jednostavniji put prema smirivanju krize.
Pregovori s Iranom ostaju jedini izlaz
Na summitu NATO-a u Turskoj Trump je iransko vodstvo nazvao opasnim i nepouzdanim, tvrdeći da bi Teheran upotrijebio nuklearno oružje kada bi ga imao. U istom nastupu poručio je da je, prema njegovu mišljenju, „sve gotovo”. No nekoliko rečenica poslije ostavio je otvorena vrata razgovorima, rekavši da njegovi pregovarači mogu nastaviti kontakt s iranskom stranom.
Ta kontradikcija nije nova. Trump je posljednjih dana mijenjao ton od proglašavanja pobjede, preko prijetnji razaranjem, do podrške nastavku pregovora. Upravo zato analitičari smatraju da se iza političke buke krije priznanje da pregovori s Iranom ostaju nužni, čak i kada ih američki predsjednik javno omalovažava.
Trumpove prijetnje i granice američke sile
Sjedinjene Države imaju golemu vojnu moć i mogu Iranu nanijeti ozbiljnu štetu. Ipak, dosadašnji pritisak nije slomio volju iranskog režima da odustane od ključnih zahtjeva. Jedan od njih odnosi se na kontrolu plovidbe kroz Hormuški tjesnac, strateški prolaz kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine energentima.
Trump je najavio da bi američke snage mogle ponovno snažno udariti, tvrdeći da je Teheranu poslao upozorenje. Takve poruke pojačavaju pritisak, ali istodobno otežavaju diplomatski proces. Ako se pregovori s Iranom nastave u takvoj atmosferi, svaka pogrešna procjena mogla bi pokrenuti novi krug eskalacije.
Posrednici govore o velikom zastoju
Prema diplomatskim izvorima, posrednici koji pokušavaju održati komunikacijski kanal otvoren opisuju posljednje događaje kao ozbiljan korak unatrag. Atmosfera je, kako navode, vrlo napeta. To je diplomatski način da se kaže kako dvije strane gotovo uopće ne vjeruju jedna drugoj, čak ni ako se dogovor postigne na papiru.
Posebnu težinu krizi daju izvješća o razmjeni udara između SAD-a, Irana i američkih arapskih saveznika u Zaljevu. U takvom okruženju pregovori s Iranom više nisu samo diplomatsko pitanje, nego test sposobnosti Washingtona i Teherana da spriječe širi regionalni sukob.
Zašto Washington ipak ne zatvara vrata
Trumpovi glavni pregovarači, Steve Witkoff i Jared Kushner, prema njegovim riječima mogu razgovarati, iako predsjednik tvrdi da možda gube vrijeme. Ta rečenica otkriva mnogo više od uvreda upućenih Teheranu. Unatoč prijetnjama, Bijela kuća očito ne želi potpuno prekinuti pregovarački kanal.
Razlog je jednostavan: vojna sila može promijeniti odnos snaga, ali ne može sama proizvesti trajan dogovor. Bez sporazuma o nuklearnom programu, regionalnoj sigurnosti i plovidbi u Zaljevu, svaka pobjeda ostaje privremena. Zbog toga pregovori s Iranom ostaju najvažniji, koliko god politički neugodno zvučali.
U ovom trenutku obje strane nastupaju tvrdo i šalju poruke domaćoj javnosti. No iza kulisa se i dalje traži formula koja bi omogućila nastavak razgovora bez gubitka obraza. Ako diplomacija propadne, alternativa bi mogla biti dugotrajnija i opasnija kriza za cijeli Bliski istok.
Više:
Roditelji njegovatelji na rubu snage: Obitelj otkrila što se događa kad sustav zakaže
St Mirren skriva adute: Prvaci kupa pred sezonom koja može sve promijeniti
Jordan Henderson slomio ruku u bizarnom slavlju: Operiran je u SAD-u i odmah poslao poruku
