Preuzimanje Gaza Cityja eksplodiralo je na regionalnoj sceni nakon što je sigurnosni kabinet Izraela odobrio kontroverzan plan za ovladavanje sjeverom Pojasa Gaze, dok stotine tisuća civila očajnički traže hranu, vodu i siguran izlaz. U pitanju je potez koji mnogi opisuju kao najdramatičniju eskalaciju od početka rata: ulazak u najnaseljeniji grad enklave, bombardirane mjesecima i odsječene blokadama. Premijer Benjamin Netanyahu želi vojnu kontrolu, a potom predaju upravljanja “arapskim snagama” – i to bez jasnog roka, bez garancija i s mnoštvom otvorenih pitanja koja raspiruju strah i neizvjesnost.
Preuzimanje Gaza Cityja: što plan otkriva
Plan se, prema procurjelim točkama, oslanja na pet “principa za okončanje rata”: razoružanje Hamasa, povratak svih talaca – živih i mrtvih, potpuna demilitarizacija Pojasa Gaze, trajna izraelska sigurnosna kontrola te uspostava “alternativne” civilne vlasti koja nije ni Hamas ni Palestinska samouprava. Vojska (IDF) priprema se, tvrde izvori, zauzeti ključne točke i istodobno plasirati humanitarnu pomoć izvan borbenih zona. No tko će tu pomoć doista dostavljati i pod čijom zastavom, ostaje mutno – uz fondacije koje izazivaju žestoke polemike.
Dok vrh vlasti tvrdi da je cilj “sigurnosni perimetar”, kritičari upozoravaju da bi Preuzimanje Gaza Cityja moglo biti tek prva faza punog ulaska u cijeli Pojas Gaze. Izraelski dužnosnici govore kako kontroliraju 75% teritorija, dok UN procjenjuje da je oko 86% pod militarizacijom ili nalozima za evakuaciju. Takvo stiskanje obruča, kažu analitičari, pretvara najveći grad u lonac pod pritiskom – bez jasne vizije tko, kako i kada preuzima civilnu odgovornost i održava red.
Zašto baš Gaza City?
Na sjeveru enklave, Gaza City je simbol, logističko središte i dom za gotovo milijun ljudi. Grad je već okružen područjima koja su pod nadzorom IDF-a ili pod nalogom evakuacije, pa bi osvajanje urbanog jezgra bilo propagandni i vojni trofej. Neki vjeruju da se prijetnja potpunom okupacijom koristi kao poluga pritiska u zastoju pregovora s Hamasom. Drugi upozoravaju da bi Preuzimanje Gaza Cityja otvorilo vrata razmještanju dugotrajnih snaga i dugoj, iscrpljujućoj urbanoj kontroli s visokim civilnim žrtvama.
Kada počinje i tko će upravljati?
Vrijeme početka je namjerno zamućeno. Mediji u Jeruzalemu pišu da se očekuju masovne evakuacije prije ulaska jedinica, dok je “alternativni plan” navodno ponuđen kabinetu – i odbijen kao nedostatan za poraz Hamasa i povratak otetih. Tko je točno stajao iza te verzije, nije objavljeno. Netanyahu ostaje nejasan oko “arapskih snaga” – spominju se Jordan i Egipat, ali obje države poručuju da neće ući na krilima okupacije. U međuvremenu, Preuzimanje Gaza Cityja visi kao prijetnja nad gradom koji jedva diše.
Što znači preuzimanje Gaza Cityja za regiju?
Humanitarno, posljedice bi mogle biti razorne: dodatne blokade, slom opskrbnih linija, izbjeglički valovi prema već pretrpanom jugu i rast rizika od zaraza. Politički, Zagreb do Washingtona promatra kako se crvene linije pomiču. Svaka greška na terenu može zapaliti granicu s Libanonom, razbuktati napetosti na Zapadnoj obali i izazvati nove raketne salve. Diplomatima je jasno: što je plan mutniji, to su veći rizici eskalacije i krivih procjena – a cijenu plaćaju civili.
Unutar Izraela, pukotine se produbljuju: vojni vrh, prema navodima medija, gura oprezniji pristup, dok obitelji talaca zahtijevaju primat pregovora nad ofenzivom. Na ulicama, prosvjedi traže jasnu strategiju i odgovornost. U inozemstvu, saveznici traže plan poslije posljednjeg metka – tko upravlja, tko plaća i kako se sprečavaju nova raseljavanja. Humanitarne agencije već upozoravaju na crveni globalni alarm.
Ekonomski, tržišta iz minute u minutu apsorbiraju šokove: cijene energenata podrhtavaju, pomorski pravci traže zaobilaznice, a osiguravatelji podižu premije. U takvom krhkom lancu, svaka eksplozija odjekuje i tisućama kilometara dalje. Na kraju, bit će presudno postoji li jasan izlazni plan, dogovor oko civilne administracije i jamstvo da talački dosje neće biti gurnut u stranu. Bez toga, Preuzimanje Gaza Cityja moglo bi postati sinonim za beskrajni rat bez pobjednika.