Europska komisija predložila je produljenje zaštite za izbjegle Ukrajince za još jednu godinu, do 4. ožujka 2028., prenosi HRT, uz poruku da je riječ o odgovoru na akutne potrebe milijuna ljudi koji su pobjegli od ruske agresije. U fokusu prijedloga je privremena zaštita, ali i budući koraci prema stabilnijem statusu ili povratku.
Što donosi privremena zaštita?
Prema Komisiji, mehanizam je i dalje nužan jer oko 4,4 milijuna ukrajinskih izbjeglica trenutačno koristi zaštitu u državama članicama. Brojke su stabilne i blago rastu od 2024. godine. U Hrvatskoj je utočište pronašlo gotovo 30 tisuća Ukrajinaca. Mehanizam je aktiviran 4. ožujka 2022., samo nekoliko dana nakon početka velike ruske invazije na Ukrajinu.
U praksi, privremena zaštita znači pravo na boravak u državi članici, pomoć u smještaju, hrani i osnovnim potrebama, zdravstvenu skrb, školovanje djece i pristup tržištu rada. Cilj je zaštititi raseljene osobe u izvanrednim okolnostima, ali i smanjiti pritisak na nacionalne sustave azila, jer korisnici ne moraju prolaziti standardni postupak traženja azila.
Bruxelles šalje novu poruku državama članicama
Izvršna potpredsjednica Komisije Henna Virkkunen poručila je da prijedlog odgovara i na humanitarne potrebe Ukrajinaca i na obrambene potrebe same Ukrajine. Europska komisija istodobno preporučuje članicama da ubrzaju pripreme za koordinirani prijelaz iz sadašnjeg režima u dugoročni zakoniti boravak ili u održiv povratak i integraciju u Ukrajini.
Važan detalj prijedloga odnosi se na vojne obveznike. Odluka da privremena zaštita ne vrijedi za tu skupinu odnosila bi se samo na osobe koje se sada nalaze u Ukrajini i tek bi pokušale ući u EU. Ne bi se primjenjivala na one koji se već nalaze u jednoj od država članica i ondje imaju reguliran status.
Planira se i dobrovoljni povratak
Komisija najavljuje razvoj pilot programa dobrovoljnog povratka i oporavka, u suradnji sa zainteresiranim državama članicama i ukrajinskim vlastima. Program bi pomagao onima koji se žele vratiti u ključnim područjima poput zapošljavanja, stanovanja i obrazovanja. Takav pristup pokazuje da se Europska unija već priprema za razdoblje nakon rata.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner istaknuo je da prijedlog odražava nepokolebljivu podršku ukrajinskom narodu. Naglasio je i da se Europa mora pripremiti za budućnost, podržavajući obranu i oporavak Ukrajine. Dok rat traje, privremena zaštita ostaje jedan od ključnih instrumenata kojim EU pokušava spojiti sigurnost, solidarnost i odgovorno upravljanje migracijama.
Više:
Energetska sigurnost Hrvatske: Plan iz Dubrovnika koji bi mogao promijeniti cijelu regiju
Šok u Međimurju: investicijska prijevara joj ispraznila račun za više od 60.000 eura
Alarm nakon katastrofe: potres u Venezueli otkrio što Hrvatska sada sprema
