Trgovački sud u Zagrebu zakazao je za 22. rujna ročište o podjeli novca dobivenog za zgradu Name u Ilici, prenosi HRT, a na njega su pozvani razlučni vjerovnici Croatia osiguranje i Republika Hrvatska. Prodaja Name tako ulazi u presudnu fazu jer dvije strane po osnovi glavnice i zateznih kamata potražuju najmanje 17 milijuna eura.
Prodaja Name donijela 17,25 milijuna eura
Postupak prodaje zgrada u Ilici službeno je završen u veljači. Kupac, solinska tvrtka Izbor šesti, najprije je uplatio jamčevinu veću od pet milijuna eura, a zatim i preostalih približno 12 milijuna eura. Ukupna kupoprodajna cijena dosegnula je 17,25 milijuna eura, iz kojih bi sada trebali biti namireni vjerovnici.
Prednost pri isplati imaju vjerovnici čija su potraživanja osigurana hipotekom na nekretninama. Budući da prodaja Name nije donijela znatno više od ukupnog iznosa njihovih zahtjeva, odluka suda o priznatim tražbinama, kamatama i redoslijedu namirenja bit će ključna za sve ostale koji čekaju isplatu.
Croatia osiguranje traži 6,2 milijuna eura
Prema podnesku Croatia osiguranja, ta osiguravajuća kuća na osnovi glavnice potražuje 1,41 milijun eura. Istodobno zahtijeva još 4,79 milijuna eura zateznih kamata, pa ukupna tražbina doseže približno 6,2 milijuna eura. Upravo je obračun kamata tijekom postupka izazvao protivljenje dijela ostalih vjerovnika.
Država još nije dostavila konačan obračun svojeg potraživanja. Prema upisanom založnom pravu od 80 milijuna kuna, očekuje se zahtjev od oko 10,6 milijuna eura. Zbog toga bi prodaja Name mogla osigurati dovoljno novca za potpuno namirenje Republike Hrvatske i Croatia osiguranja, ali službena potvrda iznosa tek se očekuje.
Stečajni upravitelj Damir Mikić pojasnio je da državno potraživanje bez kamata iznosi nešto više od 64 milijuna kuna, dok je hipoteka upisana na 80 milijuna kuna. O konačnim iznosima i redoslijedu isplate raspravljat će se na rujanskom ročištu, nakon čega će stečajni sudac donijeti rješenje.
Ostali vjerovnici još moraju čekati
Prema Mikićevoj procjeni, novac koji je osigurala prodaja Name trebao bi biti dovoljan za cjelovitu isplatu obaju založnih vjerovnika. Ako ipak ostane nepodmireni dio, država i Croatia osiguranje moći će ga prijaviti kao stečajni vjerovnici te pokušati naplatiti u redovnoj diobi stečajne mase.
Tvrtke čija potraživanja nisu osigurana založnim pravom ne sudjeluju u predstojećoj raspodjeli kupovnine. Prodaja Name za njih može donijeti isplatu samo ako nakon podmirenja razlučnih vjerovnika preostane novca. Prema ranijim podacima, 2017. godine bilo je više od 350 vjerovnika trećeg naplatnog reda, s potraživanjima od oko 160 milijuna kuna.
Dio tih vjerovnika osporavao je određene tražbine, posebno visinu zateznih kamata Croatia osiguranja. Predlagali su i drukčiji model isplate, a zatraženo je i izuzeće suca Nikole Ribarića, no taj je zahtjev odbijen. Protiv sudskog rješenja o namirenju nezadovoljne stranke imat će pravo podnijeti žalbu.
Ključna bi mogla biti robna kuća na Kvatriću
Potraživanja nenamirenih vjerovnika trećeg višeg isplatnog reda iznose nešto manje od 100 milijuna kuna, odnosno oko 13,27 milijuna eura. Iako će prodaja Name pokazati hoće li za njih preostati dio sredstava, Mikić smatra da će potpuno namirenje vjerojatno biti moguće tek nakon prodaje robne kuće na Kvaternikovu trgu.
Odluka o prodaji posljednje preostale robne kuće Name već je donesena, a predviđeni su isti način i uvjeti kao za nekretninu u Ilici. Novi prodajni postupak trebao bi početi nakon završetka raspodjele sadašnje kupovnine. Tek tada bit će jasnije koliko mogu očekivati vjerovnici koji godinama čekaju naplatu svojih tražbina.
Više:
Harry Kane cilja Zlatnu loptu: Nevjerojatna 61 pogotka mijenjaju utrku
FPL drugo kolo donosi veliku zamku: Evo zašto ne treba odmah prodati zvijezde
Grand Theft Auto 6 napokon prikazan: Ovih 26 minuta otkriva zašto svi pričaju o njemu
