Zastupnici u Zimbabveu usvojili su prijedlog zakona koji bi mogao omogućiti produljenje predsjedničkog mandata. Odluka je izazvala snažne političke reakcije jer se izravno tiče ustavnih ograničenja uvedenih prije nešto više od desetljeća. Iako je parlament podržao prijedlog, njegov put do konačne primjene nije jednostavan.
Što znači produljenje predsjedničkog mandata
Produljenje predsjedničkog mandata ne može stupiti na snagu samo odlukom zastupnika. Ustav donesen 2013. ograničio je predsjednika na najviše dva mandata. Svaka promjena tog pravila mora dobiti potvrdu birača na referendumu, što znači da građani imaju ključnu riječ u postupku.
Posebno je važno pravilo prema kojem predsjednik koji je trenutačno na dužnosti ne može automatski imati koristi od izmjene. Da bi se to dogodilo, birači bi morali odobriti takvu mogućnost na još jednom referendumu. Time je ustav pokušao spriječiti da promjene izbornih pravila služe neposrednom ostanku na vlasti.
Ustavna ograničenja i uloga birača
Ustav Zimbabvea iz 2013. nastao je nakon razdoblja dugotrajnih političkih napetosti i trebao je postaviti jasnije granice izvršne vlasti. Ograničenje na dva mandata predstavljeno je kao mehanizam koji štiti redovitu smjenu vlasti. Više o državi može se pročitati na stranici Zimbabve.
Produljenje predsjedničkog mandata zato nije samo tehnička izmjena zakona, nego pitanje političkog smjera zemlje. Kritičari takvih inicijativa često upozoravaju da slabljenje ograničenja mandata može narušiti povjerenje u institucije. Zagovornici, s druge strane, mogu tvrditi da građani na referendumu trebaju odlučiti žele li promjenu.
Političke posljedice odluke parlamenta
Usvajanje prijedloga u parlamentu tek je jedna faza procesa. Ako se pokrene referendum, vlasti će morati objasniti biračima što bi promjena konkretno značila i na koga bi se odnosila. U takvim okolnostima, kampanja bi mogla postati važno političko odmjeravanje snaga između vlasti, oporbe i civilnog društva.
Produljenje predsjedničkog mandata moglo bi dodatno zaoštriti raspravu o demokratskim pravilima u zemlji. Pitanje nije samo koliko dugo jedan predsjednik može ostati na dužnosti, nego i mogu li se ustavna ograničenja mijenjati bez narušavanja povjerenja javnosti. Konačna odluka, prema ustavu, mora ovisiti o volji birača.
Više:
Škotska protiv Maroka: Clarke traži hrabrost za veliki rezultat
Iran najavljuje žalbu zbog ograničenja putovanja na Svjetskom prvenstvu
Vance preuzima glavnu ulogu dok se oblikuje sporazum s Iranom
