Projekt BrAIn kao prekretnica za školstvo
Na predstavljanju rezultata, ministar Radovan Fuchs poručio je da Projekt BrAIn treba postaviti temelje za novi kurikul i suvremeniji pristup učenju u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. Naglasio je da tehnologija može pomagati u nastavi, ali ne smije zamijeniti učitelja, te da je cilj osposobiti sve sudionike sustava za odgovornu uporabu alata i razlikovanje točnih od netočnih informacija.
Tko provodi istraživanje i kolika je vrijednost
Projekt BrAIn vrijedan je oko 16 milijuna eura, a provodi se u suradnji s CARNET-om i Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Pomoćnik ravnatelja CARNET-a Juraj Bilić istaknuo je da se projektom istražuje kako digitalne tehnologije i umjetna inteligencija utječu na dobrobit djece i mladih te kako ih uključiti u obrazovni sustav uz smanjenje rizika.
Kako je provedeno istraživanje u školama
U sklopu inicijative Projekt BrAIn istraživanje je provedeno u 46 škola iz 16 županija, od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih metoda. U anketama su sudjelovala 3913 učenika, 924 roditelja/skrbnika i 382 nastavnika. Održane su 92 fokus grupe te intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja, nakon čega su izrađene preporuke za sve skupine.
Što učenici rade online i koliko koriste AI alate
Rezultati pokazuju da učenici digitalne tehnologije dominantno koriste više od tri sata dnevno, najčešće za sadržaje, društvene mreže, glazbu, igre i komunikaciju. U osnovnim školama 31,1 posto najviše gleda sadržaje, a srednjoškolci najviše koriste društvene mreže (40,9 posto). Gotovo svaki drugi učenik koristi alate umjetne inteligencije oko sat dnevno, a udio je veći u srednjim školama.
Prednosti i rizici koje učenici sami prepoznaju
Učenici kao prednosti navode brži pristup informacijama, lakše pronalaženje sadržaja i pomoć pri učenju, no upozoravaju na rizike: netočne informacije, smanjenje samostalnosti, varanje i pad kreativnosti. U okviru Projekt BrAIn preporuke naglašavaju kritičko mišljenje, zaštitu privatnosti, sprječavanje elektroničkog nasilja te ravnotežu između digitalnog i svakodnevnog života, kako bi se koristi tehnologije zadržale uz manji rizik.
Problem korištenja uređaja prije spavanja
Podaci su posebno istaknuli naviku korištenja uređaja prije spavanja: 72,4 posto učenika osnovnih škola koristi digitalne uređaje prije sna, dok je taj udio kod srednjoškolaca 88,4 posto. Stručnjaci u preporukama upozoravaju da takve navike mogu utjecati na dobrobit i koncentraciju te da škole i obitelji trebaju zajednički postaviti pravila i rutine koje smanjuju pretjeranu izloženost ekranima.
Što kažu roditelji: podrška uz velike brige
Roditelji imaju podijeljena mišljenja: prepoznaju da tehnologija može pomoći učenju, ali strahuju od pretjeranog oslanjanja na umjetnu inteligenciju i pada kritičkog mišljenja i kreativnosti. Najveće brige odnose se na štetne sadržaje, dezinformacije, sigurnost osobnih podataka i razvoj problematičnih navika. Kao najvažniji oblik nadzora navode razgovor s djecom o korištenju tehnologije.
Nastavnici i ravnatelji: tehnologija je alat, ne rješenje
Ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz poručio je da tehnologija nije ni rješenje ni problem, nego alat, a kako će se koristiti ovisi o odlukama i suradnji dionika. Nastavnici je najčešće koriste za pripremu materijala i organizaciju nastave, dok je uporaba AI aplikacija na nastavi rjeđa. Mnogi nastavnici traže dodatne edukacije, prilagođene različitim razinama digitalnih vještina.
Zabrana mobitela u osnovnim školama i vršnjačko nasilje
Ministar je izrazio zadovoljstvo provedbom zabrane korištenja mobitela u osnovnim školama, navodeći vršnjačko nasilje i psihofizički razvoj kao ključne razloge. Prema njegovim riječima, i prije pravilnika oko 80 posto škola već je imalo zabrane. Upozorio je i na snimanje i širenje incidenata na mrežama, što može potaknuti elektroničko nasilje i dodatno opteretiti učenike.
Hoće li EU zabraniti društvene mreže mlađima od 15?
Govoreći o mogućoj zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina, Fuchs je rekao da EU u nekoliko zemalja testira modele, ali rezultata još nema. Najlakše je donijeti zabranu, no tehnička provedba i kontrola bez zadiranja u privatnost nisu jednostavne. U kontekstu Projekt BrAIn naglasak je zato na odgovornoj uporabi, jasnim pravilima i jačanju digitalne pismenosti, umjesto brzih rješenja bez provedivih mehanizama.
Više:
Kovačević uoči Belupa: Dinamo u šoku bez dvojice nositelja, ali stiže povratak koji mijenja sve!
Lažne dojave o bombama u Zagrebu izazvale paniku: evakuirano Poglavarstvo i škola – evo detalja
Kako pravilno provesti rezidbu maslina? Stručnjaci iz porečkog instituta daju praktične savjete
