Prema najnovijem istraživanju europski su građani uglavnom otvoreni ideji o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji, unatoč troškovima i rizicima, ali su najblaže rečeno hladni prema proširenju Unije kako bi uključila i Gruziju te zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Europska komisija preporučila je prošlog mjeseca početak formalnih pregovora o pridruživanju s Ukrajinom i Moldavijom. Čelnici 27 zemalja članica EU-a trebali bi raspravljati o prijedlogu na summitu u Bruxellesu ovog tjedna, iako je premijer Mađarske, Viktor Orbán, više puta izjavio da se protivi otvaranju pregovora s Kijevom.
Proširenje, dugo zanemareno pitanje, postalo je hitan prioritet EU-a otkako je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine. Komisija je u studenom također podržala pregovore o pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom – čim Sarajevo bude spremno – i preporučila je dodjelu statusa kandidata Gruziji.
Dmitro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine, rekao je u ponedjeljak da bi bilo “razorno” za Kijev i EU ako summit ne podrži početak pregovora o pridruživanju. “Ne mogu ni zamisliti… ne želim ni razgovarati o posljedicama”, rekao je Kuleba.
Anketa, provedena u šest država članica EU-a za Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), pokazala je značajnu podršku kandidaturi Ukrajine, te, u manjoj mjeri, Moldaviji i Crnoj Gori, ali i duboke ekonomske i sigurnosne zabrinutosti.
Međutim, postojao je opći otpor konačnom pridruživanju Turske, posebno, kao i primjetno hladan odgovor na mogućnost da se Albanija, Bosna, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija pridruže Uniji.
I dok će se ovotjedni summit usredotočiti na putove prema članstvu za Ukrajinu i druge, rasprava o tome kako točno postići cilj “tek je počela”, rekao je Piotr Buras, viši znanstveni suradnik ECFR-a, pozivajući na “konkretni vremenski okvir” za pridruživanje. “Geopolitički govor iz Bruxellesa prikriva duboke zabrinutosti članica o potencijalnim posljedicama proširenja i općem skepticizmu o sposobnosti EU-a da apsorbira nove članice”, rekao je Buras.
Vremenski okvir pružio bi prostor za unutarnje reforme EU-a, izgradnju otpornosti i pokazao javnosti zašto je proširenje nužno, rekao je. Engjellushe Morina, još jedan viši znanstveni suradnik ECFR-a, rekao je da bi summit mogao biti “najznačajniji u nedavnoj povijesti EU-a”.
Anketa je pokazala najveću podršku ulasku Ukrajine u Danskoj (50%) i Poljskoj (47%), s mišljenjem uglavnom podijeljenim u Rumunjskoj (32% za, 29% protiv), Njemačkoj (37% za, 39% protiv) i Francuskoj (29% za, 35% protiv). Austrija je bila 52% protiv, prenosi Guardian.
Međutim, 45% ispitanika zabrinuto je da bi pridruživanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU-a, dok 25% smatra da bi je poboljšalo, dok 39% vjeruje da bi ulazak Kijeva negativno utjecao na sigurnost njihove zemlje.
Mnogi Europljani nisu vidjeli ekonomske koristi od članstva Ukrajine. Dok 43% ispitanika u Poljskoj i 37% u Rumunjskoj vidi pozitivan utjecaj na gospodarstvo EU-a, 54% u Danskoj i 46% u Austriji predviđa trošak.
Postojali su i strahovi o utjecaju proširenja na političku moć EU-a u svijetu. Poljska i Danska bile su najoptimističnije po tom pitanju, s 43% i 35% građana koji vjeruju da bi pridruživanje Ukrajine imalo pozitivan utjecaj.
Međutim, u Austriji (42%) i Njemačkoj (32%), najrasprostranjenije mišljenje bilo je da bi članstvo Ukrajine smanjilo političku moć EU-a u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumunjskoj bili podijeljeni.
Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) identificiralo je jasnu podjelu između “starih” i “novih” članica EU-a u širem principu proširenja. Ispitanici u Austriji (53%), Njemačkoj (50%) i Francuskoj (44%) najviše su skloni mišljenju da EU ne bi trebala primati nove članice. S druge strane, u Rumunjskoj većina (51%), a u Poljskoj većina (48%) vjeruje da bi EU trebala razmatrati proširenje. Danska je bila nešto izdvojena među “starim” članicama, s samo 37% protiv odmahšeg proširenja.
Anketa je pokazala snažan otpor mogućnosti pridruživanja Turske EU, s 51% ispitanih u šest zemalja koji se protive ideji i manje od jedne petine ispitanika koji podržavaju bilo kakav napredak u članstvu Turske.
Europljani su također pokazali suzdržanost prema mogućem članstvu Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Gruzije, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, s manje od 30% podrške zajednički za osam zemalja.
Podrška pridruživanju bila je najslabija za Kosovo, s 20% koji smatraju da bi trebalo moći pristupiti i 37% koji misle da ne bi trebalo, te za Albaniju (24% za, 35% protiv), Srbiju (25% za, 35% protiv) i Gruziju (25% za,31% protiv).
Mišljenje je bilo prilično podijeljeno o Sjevernoj Makedoniji (26% za, 27% protiv) i Bosni i Hercegovini (28% za, 29% protiv), dok je bilo podrške Moldaviji (30% za, 28% protiv) i Crnoj Gori (30% protiv 25%) za pridruživanje EU-u.