Na današnji dan 16. veljače 1895. godine, svijet je svjedočio povijesnom trenutku kada je prvi brod prošao kroz Sueski kanal, umjetni vodeni put koji povezuje Sredozemno i Crveno more.
Kanal, dug 193,3 kilometra, razdvaja afrički od azijskog kontinenta i predstavlja najbližu pomorsku vezu između zapadne i istočne hemisfere Zemlje. Ime je dobio po egipatskom gradu Suezu.
Gradnju ovog strateški važnog kanala izveo je francusko trgovačko društvo Compagnie Universelle du Canal de Suez pod vodstvom Ferdinanda Lessepsa. Planove za gradnju kanala razvio je austrijski pionir željeznica Alois Negrelli još od 1838. godine, a tijekom gradnje Lessepsu je pomagao i hrvatski građevinski inženjer Antun Luković iz Prčnja.
Sueski kanal je službeno otvoren za promet 16. studenog 1869. godine.
Ovaj inženjerski podvig bitno je promijenio regiju i postao jedno od najvažnijih gospodarskih područja Egipta. Na sjevernom ulazu nalazi se grad Port Said, dok je najveći Ismailia, ključno prometno čvorište prema Kairu. Na južnom ulazu, uz sam kanal, smjestio se grad Suez.
Sueski kanal je ubrzo postao krvotok svjetske trgovine i pomorske logistike. Gospodarske koristi bile su znatne, posebice za snažne pomorsko-trgovačke tvrtke Sredozemlja, koje su sada imale bržu vezu s Dalekim istokom.
Austrijski Lloyd (Österreichische Lloyd), austrijska tvrtka za pomorsku trgovinu, doživjela je značajan rast nakon otvaranja kanala, pridonoseći jačanju globalnih trgovinskih veza.
Sueski kanal postao je vitalni koridor za prijevoz robe i nafte, čineći ga ključnim elementom globalne ekonomske povezanosti.
Danas, dok obilježavamo 127. godišnjicu od prvog broda koji je prošao kroz ovu važnu vodenu arteriju, prisjećamo se kako je ovaj kanal oblikovao svjetsku trgovinu i promet te ostao simbol tehnološkog i inženjerskog napretka 19. stoljeća.