Prvi put u 10 godina više se Hrvata iselilo iz Njemačke nego što se uselilo

U Njemačku se prošle godine doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi put je pao i broj hrvatskih državljana koji su se uselili u nju, priopćio je Savezni ured za statistiku.

“Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok su 2022. u Njemačku stigla 2.665.772 stranca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509”, stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku, prenosi Hina.

Iselilo 1.269.545 stranaca

U isto vrijeme je, s obzirom na to da se iz Njemačke iselilo 1.269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022., kada je neto broj useljenih iznosio 1.462.089.

Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koji su se tijekom 2022. doselili u Njemačku, a čiji je broj 2023. osjetno pao.

Prvi put u 10 godina više se Hrvata iselilo iz Njemačke nego što se uselilo

Prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju se 2023. više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo. Tako su se prošle godine u Njemačku doselila 20.604 hrvatska državljana, što je najmanji broj od 2013., kada je Hrvatska primljena u EU. Prošle godine se iz Njemačke iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3637.

Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Nekoliko godina ranije, 2016., u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana.

Velik rast useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske

Isti trend se primjećuje i kod ostalih novijih članica Europske unije, poput Rumunjske i Bugarske, kod kojih je broj migranata u Njemačku posljednjih pet godina u stalnom padu.

Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema tzv. pravilu o radnoj snazi sa Zapadnog Balkana iz 2016.

Značajan porast se bilježi kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji, poput žitelja zemalja Zapadnog Balkana, nego o podnositeljima zahtjeva za azil.

NAJNOVIJE