Birališta su sada zatvorena u cijeloj Rusiji, ali ishod nikada nije bio dvojben: ruski predsjednik Vladimir Putin osigurao je peti mandat na dužnosti predsjednika Rusije.
Ali trodnevni predsjednički izbori u Rusiji nikad nisu bili o demokratskim procedurama, piše CNN. Za Kremlj će velika pobjeda u prvom krugu sadašnjem predsjedniku dati novi pečat legitimnosti i poslati jasnu poruku: Putinov rat protiv Ukrajine ima punu potporu njegovog naroda.
U obraćanju ruskom narodu uoči izbora, Putin je pozvao birače da glasaju kao znak nacionalnog jedinstva. “Uvjeren sam da razumijete kroz kakvo teško razdoblje sada prolazi naša zemlja, s kakvim teškim izazovima se suočavamo u gotovo svim sferama”, rekao je. “A kako bismo na njih i dalje dostojanstveno odgovarali i uspješno prevladavali poteškoće, i dalje moramo biti ujedinjeni i samouvjereni.” Narod Rusije, dodao je Putin, “jedna je velika obitelj!” To je poruka koju je Putin ponovio nakon zatvaranja birališta. U gomili mladih aktivista kampanje koji su nosili majice s logotipom “Putin Rusija pobjeda”, ruski predsjednik je rekao da su Rusi “svi jedan tim, svi građani koji su došli na birališta glasovati.”
Ali Putin je također nejasno aludirao na “puno zadataka pred nama” nakon ponovnog izbora. Uoči glasanja, Putin je bio stidljiv oko toga koji bi to točno zadaci mogli biti ako osigura peti predsjednički mandat.
U općenitom intervjuu s vladinim propagandistom Dmitrijem Kiseljovim, Putin je izbjegao nagađanja o tome može li se, na primjer, očekivati promjena vlade nakon izbora. Upitan može li vlada premijera Mihaila Mišustina preživjeti nakon izbora, Putin je samo rekao: “O tome moramo razgovarati nakon izbora, nakon što se prebroje glasovi. Čini mi se da je to sad jednostavno netočno. Ali u cjelini, vlada radi…prilično zadovoljavajuće.”
Ali pred Rusiju se sada postavlja veće pitanje: Što doista dolazi sljedeće? Hoće li doći do preslagivanja ležaljki na državnom brodu Kremlja? A koji su stvarni zadaci pred ponovno izabranim Putinom? Među promatračima Rusije, neka su se nagađanja usredotočila na nekoliko problema velike slike. Za početak, ako su predsjednički izbori doista referendum o ruskom ratu, daju li izbori Putinu odriješene ruke da nastavi s Ukrajinom kako smatra prikladnim? Što se toga tiče, čini se da Putin ima prostora za manevar.
Ruski predsjednik projicira samopouzdanje o razvoju događaja na bojnom polju, posebno nakon pada istočnih ukrajinskih gradova Bakhmut i Avdiivka. A dok Zapad ne razmišlja o nastavku pomoći Ukrajini – osobito u Kongresu SAD-a, gdje je ključni paket pomoći Kijevu i dalje zadržan – izborni rezultat daje mu više retoričkog streljiva. U svom predizbornom intervjuu s Kiseljovim, Putin je iznio upravo tu temu. “Pregovarati sada samo zato što im ponestaje streljiva nekako je smiješno s naše strane”, rekao je, projicirajući uvjerenje da će Ukrajina posustati. No sve veći napredak Rusije u istočnoj Ukrajini imao je užasnu ljudsku cijenu. I dalje postoje spekulacije da će Putin i njegovi generali možda morati pokrenuti novi krug postizborne mobilizacije. Nakon početnih ruskih neuspjeha u pokušaju da okruže Ukrajinu s tri strane i zauzmu Kijev, Putin je najavio djelomičnu mobilizaciju u rujnu 2022. Ali Rusija je i dalje zarobljena u ratu iscrpljivanja duž fronte od 1000 kilometara. Neki promatrači vjeruju da bi Putin morao pričekati do nakon izbora da poduzme potencijalno nepopularan korak još jednog velikog poziva.
I bez obzira na to kako Putin rješava problem radne snage svoje zemlje, postoji još jedna vjerojatna točka na dnevnom redu. Gušenje ruske domaće opozicije – onoga što je od nje ostalo – može se nastaviti nesmanjenom brzinom. U primjedbama nakon zatvaranja birališta diljem Rusije, Putin je napravio neobičan potez: spomenuo je ono što se ne spominje, ime pokojnog ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog. Putin je dugo stekao naviku ne spominjati Navaljnog, koji je umro prošlog mjeseca u ruskom zatvoru sjeverno od Arktičkog kruga. Ali u odgovoru na pitanje o Navaljnijevoj smrti i isključivanju oporbenih glasova tijekom predizborne kampanje, Putin je prekršio protokol i nazvao Navaljnijevu smrt “tužnim događajem”, ali je odbacio pitanje o poštenju izbora promijenivši temu. Putinova informacijska taktika. “Što se tiče gospodina Navaljnog, da, preminuo je – to je uvijek tužan događaj”, rekao je Putin. “A bilo je i drugih slučajeva da su ljudi u zatvorima preminuli. Zar se to nije dogodilo u Sjedinjenim Državama? “Jeste, i to ne jednom.” To bi moglo sugerirati da Putin misli da je na sigurnom terenu. No ono o čemu se radi nije nužno znak samopouzdanja.
Ruski je čelnik kratkoročno zaštitio svoje gospodarstvo od sankcija; njegove tvornice streljiva proizvode više od SAD-a i njegovih europskih saveznika, a politički krajolik je očišćen od svake konkurencije.
Ali rat je uvijek nepredvidiv. I kakvi god bili Putinovi napori da okrene stvari u svoju korist, dugoročni problemi Rusije – demografski pad, cijena rata i sankcija te inherentna krhkost vladavine jednog čovjeka – vjerojatno neće nestati tako brzo.