Putin zahtijeva ukrajinski teritorij: ultimatum koji trese svijet
Ruski predsjednik Vladimir Putin detonirao je novu političku bombu: poručio je da će Rusija položiti oružje tek kad se ukrajinska vojska povuče s područja koja Moskva prisvaja. Putem reportera u Kirgistanu, bez uvijanja je zaprijetio: ‘Ako se ne povuku, ostvarit ćemo to silom oružja.’ Putin zahtijeva ukrajinski teritorij postavljajući ultimatum pred ključne razgovore s Amerikancima u Moskvi, dok Kremlj trijumfalno tvrdi da drži inicijativu na bojištu.
Diplomatski poker u Moskvi
Prvi put nakon tjedna užarenih diplomatskih manevra, Putin je priznao da je Kremlj primio revidirani nacrt mirovnog plana koji bi, kaže, mogao biti ‘baza’ dogovora – ali samo uz prilagodbu ‘diplomatskim jezikom’. U rusku prijestolnicu sljedeći tjedan slijeće američko izaslanstvo koje predvodi posebni izaslanik Steve Witkoff, a moguće mu se pridruži Jared Kushner. Usto, Kijev očekuje posjet američkog dužnosnika Dana Driscolla, dok Washington zagonetno tvrdi da je ostalo ‘samo nekoliko spornih točaka’.
Ukrajina odbija kapitulaciju
Kijev poručuje: nema predaje. Predavanje okupiranih regija bilo bi, tvrde, nagrađivanje agresije. U središtu spora su Donbas – Luhansk i Donjeck – te poluotok Krim, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. Dok se zagovornici kompromisa igraju vatrom, Kijev odbacuje svaku shemu koja bi prešutno priznala rusku kontrolu nad tim područjima. U takvom okviru, Putin zahtijeva ukrajinski teritorij kao početnu, a ne završnu, točku pregovora.
Što stoji iza poruke Kremlja?
Putin tvrdi da se ratna inicijativa prelomila u korist Rusije, pa sada, kako kaže, samo ‘ovjerava’ stanje na terenu. Poruke su i prijetnja i poziv: ili povlačenje ili nastavak udara. Kremaljska računica hladno je jasna – zamrznuti sukob po ruskim uvjetima. U tom okviru, Putin zahtijeva ukrajinski teritorij kako bi natjerao protivnika da pristane na realnost koju Moskva silom pokušava cementirati, dok se svako drukčije rješenje proglašava fantazijom.
Reakcije SAD-a i EU-a
Donald Trump tvrdi da između Moskve i Kijeva postoje ‘tek još poneka razilaženja’, ali neće sjesti s Volodimirom Zelenskim dok se ta pitanja ne ‘ispeglaju’. U međuvremenu, Dan Driscoll stiže u Kijev, dok Europljani upozoravaju da Kremlj dugoročno prijeti kontinentu – na što Putin odgovara podrugljivim ‘zvuči nam smiješno’. U toj kakofoniji, Putin zahtijeva ukrajinski teritorij ostaje poruka koja nadjačava sve diplomatske šapate.
Zašto ultimatum eksplodira baš sada?
Tajming nije slučajan. Kremlj testira granice američke volje neposredno prije dolaska izaslanstva, iskušavajući hoće li Washington progutati crvene linije. Putin zahtijeva ukrajinski teritorij i time podiže ulog, signalizirajući da bez formalnog odricanja Kijeva nema prekida vatre. Ujedno, poruka se koristi za unutarnju mobilizaciju i stvaranje dojma nezaustavljivog zamaha, dok se svijet bori s umorom od rata i rastućim strahom od nove eskalacije.
Igra živaca pred kamerama
Kremlj istodobno ponižava ukrajinsko vodstvo, nazivajući ga nelegitimnim zbog izostanka izbora pod ratnim stanjem proglašenim 2022., i time pokušava potkopati sugovornika. Televizijska scenografija, curenja ‘nacrta’ i tempiranje izjava stvaraju pritisak pred moskovskim susretima. Istodobno, Kijev poručuje da nema smisla potpisivati papire s agresorom koji stalno mijenja uvjete.
Što slijedi?
Sljedeći tjedan mogao bi razotkriti je li riječ o blefu ili početku dogovora skrojenog po Kremlju. Ako američki posrednici pristanu zaobići pitanje okupiranih teritorija i ponuditi sigurnosne garancije bez povlačenja Rusije, pregovori bi mogli ubrzati. No Ukrajina već sada poručuje da teritorijalni ustupci nisu na stolu. Dok sat otkucava, Europa napeto gleda prema Moskvi i Kijevu, svjesna da jedan pogrešan korak može detonirati novu krizu.
Više:
Francuska vojna služba: Macron diže naciju na noge zbog straha od rata s Rusijom
SV. KRIŽ ZAČRETJE – BANKARICA KRALA KLIJENTIMA: Podignuta optužnica protiv 42-godišnje hrvatske državljanke
PEDOFIL: Zagrebačka policija uhitila 34-godišnjaka zbog spolnog iskorištavanja djeteta