Rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dobiva novu težinu u sustavu specijalizacija
Ministarstvo zdravstva uputilo je u javno savjetovanje paket propisa koji mijenjaju način ulaska mladih liječnika u specijalizacije. Ključna poruka: rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osobito u ruralnim i manje atraktivnim sredinama, vrednovat će se više nego rad u velikim gradovima. Time se želi preusmjeriti dio kadrova prema dijelu sustava gdje je manjak najizraženiji, ali i povećati praktično iskustvo liječnika prije usavršavanja.
Tri dokumenta idu u javno savjetovanje
U savjetovanje su upućena tri dokumenta: pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, pravilnik o kriterijima za prijem specijalizanata te program mjera osnaživanja mladih liječnika. Prema najavama, cilj je učiniti sustav jasnijim i predvidljivijim, od prijave do mentorstva. Posebno se naglašava potreba da se kroz rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnim službama izgradi čvršća klinička rutina odmah nakon fakulteta.
Dodatno bodovanje za deficitarna i deprivirana područja
Najvažnija novost u pravilniku o prijemu specijalizanata je dodatno bodovanje rada u deficitarnim djelatnostima i na depriviranim područjima. Liječnici koji su šest ili dvanaest mjeseci radili u takvim sustavima moći će ostvariti do 50% ukupnog broja bodova pri prijavi za specijalizaciju. U praksi, to znači da će se iskustvo stečeno kroz rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pretvoriti u opipljivu prednost na natječajima.
Koji se poslovi i lokacije posebno vrednuju
Dodatni bodovi odnosit će se na rad u obiteljskoj medicini, na otocima i drugim manje atraktivnim područjima, ali i na izvanbolničku hitnu medicinsku službu te objedinjene hitne bolničke prijeme. Ideja je istodobno popuniti rupe u sustavu i omogućiti mladim liječnicima intenzivniji kontakt s pacijentima. Upravo u takvim okruženjima, rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti često donosi širok spektar slučajeva i brzu izgradnju praktičnih vještina.
Zašto se naglašavaju praktične kompetencije
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da mjera nije uvedena samo zbog manjka liječnika, nego i radi jačanja praktičnih kompetencija nakon završetka studija. Teorijska znanja su visoka, ali se klinička sigurnost najčešće gradi kroz svakodnevni rad uz nadzor iskusnijih liječnika. Zbog toga se poticanjem ovakvog angažmana želi osigurati da kandidati koji ulaze u specijalizaciju dolaze s čvršćim temeljem, a rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pritom je jedan od ključnih kanala.
Što se mijenja u specijalističkom usavršavanju
Novi pravilnik o specijalističkom usavršavanju donosi tri promjene: jasnije se definiraju kompetencije koje specijalizanti moraju steći, postavljaju se kriteriji koje moraju ispunjavati ustanove koje provode usavršavanje te se mijenja sustav mentorstva. Preciznije definirane kompetencije trebale bi olakšati praćenje napretka i ujednačiti standarde među ustanovama. Time se očekuje kvalitetnije usavršavanje, neovisno o tome dolazi li kandidat iz velikog centra ili kroz rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Jedan mentor – najviše tri specijalizanta
U mentorstvu se uvodi jasno ograničenje: jedan mentor može imati najviše tri specijalizanta. Dosad je broj često bio neujednačen, što je izazivalo primjedbe da mentori nemaju dovoljno vremena za svakog specijalizanta. Ograničenje bi trebalo podići kvalitetu rada, omogućiti više povratne informacije i brže rješavanje praktičnih izazova u svakodnevnom radu. U kombinaciji s ranijim iskustvom, koje se stječe i kroz rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, očekuje se stabilniji početak specijalizacije.
Program osnaživanja i mogućnost nastavka u obiteljskoj medicini
Uvodi se i program osnaživanja mladih liječnika, koji omogućuje stjecanje dodatnog praktičnog iskustva uz mentorstvo prije ulaska u specijalizaciju. Uz to, liječnicima koji su do 12 mjeseci radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti otvara se mogućnost da, ako postoji interes njih i poslodavca, izravno nastave specijalizaciju iz obiteljske medicine. Time se želi ubrzati put do zadržavanja kadrova u segmentu koji je strateški važan za dostupnost skrbi u zajednici.
Natječaji za specijalizacije mogli bi se ujednačiti u jesen
Planira se i ujednačeno raspisivanje natječaja za specijalizacije u svim zdravstvenim ustanovama u isto vrijeme. Umjesto dosadašnje prakse tijekom cijele godine, natječaji bi se objavljivali u jesen, najvjerojatnije u rujnu, kako bi se prijave, bodovanja i intervjui završili do kraja godine. Takav pristup trebao bi povećati transparentnost i olakšati planiranje karijere, posebno kandidatima koji bodove grade kroz rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Širi kontekst: jačanje resursa i dostupnosti skrbi
Cilj promjena je dodatno ojačati ljudske resurse u zdravstvu i usmjeriti mlade liječnike prema potrebama sustava. Posebno se želi povećati dostupnost skrbi na otocima i u udaljenim krajevima, gdje su liste čekanja i opterećenje timova često veći. Više bodova, jasniji standardi i ograničeno mentorstvo trebali bi djelovati zajedno. Više o pojmu primarna zdravstvena zaštita dostupno je na Wikipediji.
Više:
Priuštive cijene energenata: Plenković otkrio koliko bi gorivo poskupjelo bez Vladinih mjera
Zatvoreni dio 153. sjednice Vlade: što se stvarno odlučivalo iza zatvorenih vrata?
Azbest u Vjesniku: Bačić otkrio što su mjerne stanice pokazale i tko sada ulazi u neboder
