Radioaktivni otpad iz Krškog podigao buru u Saboru
Hrvatska još nema sve odgovore o tome gdje će i kako biti zbrinut radioaktivni otpad iz Krškog, upozorili su oporbeni zastupnici tijekom saborske rasprave, prenosi HRT. Posebnu zabrinutost izazivaju rokovi za obradu približno 3000 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada te izgradnju planiranog privremenog skladišta na lokaciji Čerkezovac u općini Dvor.
Zastupnik Dalibor Paus ustvrdio je da trenutačno nije poznato tko će otpad obraditi i kondicionirati kako bi ga Hrvatska mogla preuzeti i uskladištiti. Prema iznesenim podacima, radioaktivni otpad iz Krškog trebao bi biti poslan u treću zemlju na obradu, nakon čega bi bio vraćen Hrvatskoj i smješten u odgovarajuće skladište.
Rasprava je održana uoči odlučivanja o suglasnosti za potvrđivanje četvrte revizije programa razgradnje elektrane te programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva. Paus je najavio da će njegov klub biti suzdržan, ističući kako je Slovenija svojem dijelu obveza pristupila ozbiljnije i planira imati odlagalište 2027. godine.
Čerkezovac mora biti spreman do ključnog roka
Privremeno skladište planira se na Čerkezovcu, ali postupak je još u fazi izrade studija utjecaja na okoliš. Završetak objekta planiran je za 2028. godinu, kada bi trebalo početi uklanjanje otpada s lokacije elektrane. Oporba strahuje da radioaktivni otpad iz Krškog do tada neće imati spremno odredište u Hrvatskoj.
SDP-ova zastupnica Tanja Sokolić upozorila je da bi kašnjenje Čerkezovca moglo stvoriti dodatne troškove. Ako skladište ne bude dovršeno na vrijeme, obrađeni otpad mogao bi čekati u inozemstvu, a Hrvatska bi takvo privremeno čuvanje morala plaćati. Time bi već složen i skup postupak mogao postati još skuplji.
Sokolić je problematizirala i iznose koje HEP uplaćuje u Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja otpada. Navela je da su uplate krajem 2022. smanjene za trećinu te da Slovenija za isti megavat električne energije izdvaja osjetno više. Prema njezinoj ocjeni, radioaktivni otpad iz Krškog zato nije praćen ravnomjerno podijeljenom financijskom odgovornošću.
HDZ poziva na dogovor Hrvatske i Slovenije
HDZ-ov zastupnik Željko Turk poručio je da dvije države problem moraju riješiti zajednički, i zbog sadašnjih potreba i zbog budućih generacija. Hrvatska i Slovenija suvlasnice su Nuklearne elektrane Krško, koja je komercijalni rad počela 1983. godine, a trenutačno ima odobrenje za rad do 2043.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar objasnio je da se novom revizijom dugoročno uređuju razgradnja elektrane, zbrinjavanje otpada i istrošenoga goriva te financiranje svih povezanih obveza. Naglasio je da uklanjanje nisko i srednje radioaktivnog otpada mora početi najkasnije 2028. godine, pri čemu će svaka država preuzeti svoj dio.
Mogući rad elektrane sve do 2063. godine
Iako konačna odluka nije donesena, dokumenti razmatraju mogućnost da elektrana, uz potrebna odobrenja i dozvole, radi sve do 2063. godine. Takav scenarij dodatno povećava važnost dugoročnog plana kojim će radioaktivni otpad iz Krškog biti sigurno obrađen, prevezen i uskladišten bez ugrožavanja stanovništva i okoliša.
Procijenjeni hrvatski trošak prema četvrtoj reviziji iznosi oko 1,5 milijardi eura. Novac bi se trebao osigurati godišnjim naknadama koje HEP, kao suvlasnik elektrane, uplaćuje u Fond za razgradnju. Dok vlast uvjerava da će obveze biti ispunjene u suradnji sa Slovenijom, oporba traži jasnije rokove, ugovore i odgovore o tome kako će radioaktivni otpad iz Krškog biti zbrinut.
Više:
Opoziv Andreja Plenkovića trese Banske dvore: Vlada uzvratila oporbi zbog 37.000 tona otpada
Hrvatsko predsjedanje MED9 otvara ključnu bitku: O ovim odlukama ovisi budućnost Hrvatske i Europe
Stiže važna promjena: višestambena zgrada u Dugoj Resi dobila kamen temeljac
