Ratko Mladić iza sebe ostavio trag zločina: Otkriveni detalji prijetnji hrvatskim gradovima

Ratko Mladić, pravomoćno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, nikada nije odgovarao za zločine počinjene u Hrvatskoj, prenosi HRT. O njegovoj ulozi u napadima na dalmatinske gradove govorili su umirovljeni časnik Hrvatske vojske Danijel Kotlar i povjesničar Ante Nazor, upozoravajući na dokumente, transkripte i snimke koji pokazuju razmjere njegovih planova.

Ratko Mladić odmah je pokazao svoje namjere

Mladić je u srpnju 1991. postao zamjenik zapovjednika 9. kninskog korpusa JNA. Kotlar tvrdi da je ubrzo pokazao bahatost, nasilni karakter i odlučnost u provođenju velikosrpske politike. Pražnjenjem hrvatskih sela stvarani su uvjeti za napade na Kijevo i Šibenik, a potom i na Zadar te područje u zaleđu Biograda. Prema njegovim riječima, napadi nisu bili izolirani vojni potezi, nego dio šireg plana protjerivanja stanovništva i zauzimanja teritorija.

Kao jedan od prvih pokazatelja onoga što će uslijediti Kotlar je izdvojio napad na Kijevo. Ratko Mladić ondje je, prema njegovoj ocjeni, pokazao kako će prolaziti mjesta koja njegove snage zauzmu. Selo je razoreno, stanovništvo protjerano, a zabilježena su ubojstva, pljačke i paljenje imovine. Kotlar je istaknuo simboliku činjenice da je Mladić umro upravo na datum potpunog uništenja Kijeva.

Obrana Šibenika označena je kao njegov prvi veliki vojni poraz. Hrvatski branitelji uspjeli su zaustaviti napad i spriječiti presijecanje zemlje na dva dijela. Važnu ulogu pritom je imala i obrana Vodica. Sačuvane snimke komunikacije tijekom opsade šibenskog područja, prema Kotlarovim riječima, sadržavaju prijetnje koje jasno pokazuju odnos napadačkih snaga prema civilnom stanovništvu.

Transkripti otkrivaju prijetnje Zadru i Biogradu

Posebno su uznemirujući transkripti razgovora s Momčilom Perišićem, koji je bio zadužen za vođenje napada na Zadar. Ratko Mladić navodno je odbijao razgovore o izvlačenju snaga te prijetio uništenjem cijeloga grada ako se branitelji ne predaju. Kotlar smatra da takve izjave potvrđuju potpuni izostanak empatije i ljudskosti te pokazuju da su civilne četvrti promatrane kao legitimne mete.

Nazor je upozorio i na razgovore s generalom Nikolom Uzelcem, tadašnjim zapovjednikom korpusa u Banjoj Luci. U tim se transkriptima raspravlja o napadima na Šibenik, Zadar i pravcu prema Sinju, ali i o tome je li Biograd osvojen. Sugovornici su, prema Nazorovu tumačenju, povijesne činjenice prilagođavali vlastitoj ideologiji i bez zadrške govorili o razaranju civilnih zgrada u gradskom središtu.

Za Nazora takva komunikacija pokazuje da JNA 1991. više nije djelovala kao zajednička jugoslavenska vojska. Iza službenih tvrdnji o očuvanju Jugoslavije, zaštiti Srba i deblokadi vojarni, smatra on, nalazila se provedba velikosrpske politike. Posljedice takva djelovanja vidljive su od hrvatskih gradova do genocida u Srebrenici, zbog kojeg je Mladić poslije pravomoćno osuđen.

Ratko Mladić nije osuđen za zločine u Hrvatskoj

Iako je Mladić dobio doživotnu kaznu zbog genocida, teroriziranja stanovnika Sarajeva, progona, ubojstava i drugih zločina u Bosni i Hercegovini, hrvatski dio njegova ratnog puta nije bio obuhvaćen pravomoćnom presudom. Nazor smatra da taj propust otvara ozbiljna pitanja o radu i prioritetima Haškog suda, osobito kada se u obzir uzmu dokumentirani napadi na hrvatska naselja.

Ratko Mladić tako je ostao bez sudske odgovornosti za djelovanje 9. kninskog korpusa JNA u Hrvatskoj. Svjedočanstva zapovjednika, tonski zapisi i vojni transkripti ipak ostaju važan izvor za rekonstrukciju događaja. Nazor njegovu ostavštinu opisuje kao zločinački mentalitet, dok Kotlar naglašava da obrana Šibenika pokazuje kako su se planovi teritorijalnog presijecanja Hrvatske mogli zaustaviti organiziranim otporom.

Dokumenti ostaju važni za povijest Domovinskog rata

Nazor je zaključio da presude međunarodnih sudova ne mogu biti jedini temelj za pisanje povijesti Domovinskog rata. Sudski postupci ograničeni su optužnicama i dokazima predstavljenima u konkretnim predmetima, dok arhivi, zapisi i svjedočanstva pružaju širu sliku. Zbog toga smatra da treba trajno podsjećati na zločine u Hrvatskoj koji nisu završili presudama, kao i na odgovornost zapovjednih struktura koje su planirale i vodile napade.

Više:

Krađa u Novom Zagrebu usred bijela dana: Ženi s vrata istrgnuo lančić
Drska krađa na Peščenici usred dana: Prišao ženi s leđa i strgnuo joj lančić
Krađa u Susedgradu usred dana: Starici istrgnuo lančić vrijedan nekoliko tisuća eura

NAJNOVIJE