Nove državne mjere trebale bi unaprijediti zdravstvenu zaštitu, gospodarenje otpadom i komunalnu infrastrukturu na hrvatskim otocima. Kako prenosi HRT, predstavljeni programi bit će temelj budućih javnih poziva Ministarstva, dok se posebno financiranje priprema za luku Stomorska na Šolti. Cilj paketa je ubrzati razvoj otoka i lokalne proračune osloboditi dijela velikih troškova.
Ministarstvo će korisnicima koji već imaju ugovore s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati preostali dio potrebnog iznosa. Time bi otočne jedinice lokalne samouprave trebale dobiti više prostora za druga ulaganja važna stanovnicima. Najavljeni razvoj otoka obuhvaća i mjere zelene te energetske tranzicije, koje bi trebale povećati otpornost otočnih zajednica.
Milijuni eura za razvoj otoka i novu infrastrukturu
Predviđeni su poticaji za alternativne sustave vodoopskrbe kućanstava, kao i za ekološki prihvatljivo zbrinjavanje otpadnih voda. Takvi su projekti posebno važni na područjima gdje zbog udaljenosti, manjeg broja stanovnika i sezonskog opterećenja nije jednostavno izgraditi klasične komunalne sustave. Programi bi trebali omogućiti pripremu konkretnih projekata i njihovo financiranje kroz buduće pozive.
Najavljeno je da će do kraja srpnja biti objavljen poziv za razvoj i unaprjeđenje javne lučke i obalne infrastrukture u Stomorskoj na otoku Šolti. Projekt je važan za razvoj otoka jer bi trebao poboljšati prometnu povezanost, povećati sigurnost putnika i smanjiti pritisak na postojeću luku Rogač.
Stomorska bi trebala rasteretiti luku Rogač
Državni tajnik Josip Bilaver Radić istaknuo je da je samo tijekom 2025. godine oko 450 tisuća ljudi iz Splita doputovalo u Rogač. Realizacijom projekta dio putničkog prometa mogao bi se preusmjeriti prema Stomorskoj. Za izravnu dodjelu predviđeno je 6,43 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok je ukupna vrijednost ulaganja procijenjena na približno 7,5 milijuna eura.
Ulaganje u Stomorsku trebalo bi donijeti koristi stanovnicima, turistima i otočnom gospodarstvu. Bolja lučka povezanost važna je za razvoj otoka tijekom cijele godine, a ne samo u turističkoj sezoni. Očekuje se i jednostavniji pristup javnim službama, radnim mjestima, školama i zdravstvenim ustanovama na kopnu.
Oznaka Hrvatski otočni proizvod čuva tradiciju
Važan dio otočne politike ostaje dodjela oznake Hrvatski otočni proizvod, poznate kao HOP. Državna tajnica Zrinka Raguž navela je da je od uspostave programa 2007. godine dodijeljeno više od 1550 oznaka te sufinancirano više od 100 otočnih manifestacija. Trenutačno su aktivne 273 oznake, koje proizvođačima pomažu u isticanju podrijetla i posebnosti njihovih proizvoda.
Oznaku mogu dobiti prehrambeni proizvodi, pića, predmeti primijenjene umjetnosti i dizajna, kemijski proizvodi te nematerijalni otočni proizvodi. Sustav je osmišljen kako bi razvoj otoka bio povezan s očuvanjem lokalnog identiteta, tradicije i znanja. Oznaka ujedno može povećati vidljivost malih proizvođača i olakšati im nastup na tržištu.
Novi zakon usmjerava postojeće europske fondove
Novi Zakon o otocima, koji je donio Hrvatski sabor i koji je temelj za nove pravilnike, oslanja se na Europsku strategiju za otoke. Prema iznesenim podacima, na otocima Europske unije živi oko 17 milijuna stanovnika, dok ih je približno 95 milijuna nastanjeno u obalnim zajednicama.
Državna tajnica poručila je da se ne očekuje osnivanje posebnog novog fonda. Umjesto toga, cilj je postojeća financijska sredstva usmjeravati ciljano i smisleno kako bi razvoj otoka dobio stabilniju potporu. Uspjeh najavljenih mjera ovisit će o brzini raspisivanja poziva, pripremljenosti lokalnih projekata i dostupnosti sredstava otočnim zajednicama.
Više:
Phil Foden povukao potez koji je oduševio City: Evo do kada ostaje
Rijeka protiv Derry Cityja: Kek najavio promjene i poslao poruku koja će zapaliti Rujevicu
Obljetnica pogibije branitelja: Potresne poruke iz Mirkovaca koje Hrvatska ne smije zaboraviti
