Kao odgovor na poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu, kao posljedice ruske invazije na Ukrajinu, Europska komisija predstavila je plan REPowerEU, podržan financijskim i pravnim mjerama za izgradnju nove energetske infrastrukture i sustava koji su potrebni Europi. Ovaj, energetski odgovor, temelji se na tri ključna cilja: uštedu energije, proizvodnju čiste energije i diverzificiranje opskrbe energijom.

Kako ističu iz Europske komisije, nove geopolitičke i energetske tržišne stvarnosti zahtijevaju drastično ubrzanje tranzicije na čistu energiju te povećanje energetske neovisnosti Europe od nepouzdanih dobavljača i nestabilnih fosilnih goriva.

Energetska neovisnost Europe prije 2030.

“REPowerEU je plan Europske komisije da Europu učini neovisnom o ruskim fosilnim gorivima puno prije 2030. godine, u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu”, istaknuto je. Čak 85% Europljana vjeruje da bi EU trebala smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti što je prije moguće kako bi podržala Ukrajinu. Djelujući kao Unija, Europa to može postići brže”, istaknuli su iz Europske komisije.

Plan REPowerEU postavlja niz mjera za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ubrzavanje zelene tranzicije, uz povećanje otpornosti energetskog sustava diljem EU-a.

“Temelji se na: Diverzificiranju – EU radi s međunarodnim partnerima na pronalaženju alternativnih izvora energije. Kratkoročno, trebamo alternativne zalihe plina, nafte i ugljena što je brže moguće, a gledajući u budućnost trebati ćemo i obnovljivi vodik. Čuvanju i štednji energije – Svaki građanin, tvrtka i organizacija mogu štedjeti energiju. Male promjene ponašanja, ako im se svi posvetimo, mogu napraviti značajnu razliku. Bit će potrebne i izvanredne mjere za prekide opskrbe. Ubrzavanje čiste energije: Obnovljivi izvori su najjeftinija i najčišća dostupna energija i mogu se proizvoditi u zemlji, smanjujući našu potrebu za uvozom energije. REPowerEU će ubrzati zeleni prijelaz i potaknuti velika ulaganja u obnovljivu energiju. Također moramo omogućiti industriji i prijevozu bržu zamjenu fosilnih goriva kako bismo smanjili emisije i ovisnosti”, glavne su značajke Plana REPowerEU.

Čista energija

Kako se pojašnjava, zaustavljanje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima zahtijevat će veliko povećanje obnovljivih izvora energije, kao i bržu elektrifikaciju i zamjenu topline i goriva temeljenog na fosilima u industriji, zgradama i prometnom sektoru. Prijelaz na čistu energiju pomoći će sniziti cijene energije tijekom vremena i smanjiti ovisnost o uvozu.

Obnovljivi izvori su najjeftinija i najčišća dostupna energija i mogu se proizvesti u zemlji, čime se smanjuje potreba za uvozom energije. Komisija predlaže povećanje cilja EU-a za obnovljive izvore energije do 2030. sa sadašnjih 40% na 45%. Plan REPowerEU doveo bi ukupne kapacitete za proizvodnju obnovljive energije na 1.236 GW do 2030., u usporedbi s 1.067 GW do 2030., predviđenih u okviru Fit for 55 za 2030.

Strategija EU za solarnu energiju potaknut će uvođenje fotonaponske energije. Kao dio plana REPowerEU, ova strategija ima za cilj dovesti više od 320 GW solarnih fotonaponskih novoinstaliranih do 2025. godine, što je više od dvostruko više od današnje razine, i gotovo 600 GW do 2030. Ovi dodatni kapaciteti na početku zamjenjuju potrošnju od 9 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje do 2027.

Čista industrija

Zamjena ugljena, nafte i plina u industrijskim procesima pomoći će u smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, dok će prijeći na čišće izvore energije, ojačati industrijsku konkurentnost i poduprijeti međunarodno tehnološko vodstvo.

Elektrifikacija, energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije mogli bi omogućiti industriji da uštedi 35 milijardi kubičnih metara prirodnog plina do 2030. godine nakon što ispuni 55 ciljeva. Najveća smanjenja plina, gotovo 22 bcm, mogla bi se ostvariti iz nemetalnih minerala, cementa, stakla i keramike, proizvodnje kemikalija i rafinerija Očekuje se da će oko 30% primarne proizvodnje čelika u EU biti dekarbonizirano na temelju obnovljivog vodika do 2030. godine.

Industrijski sektor također će igrati ključnu ulogu u povećanju proizvodnje opreme i komponenti potrebnih za brzu transformaciju našeg energetskog sustava, navodi se u planu Europske komisije.

Ušteda energije

U”šteda energije najjeftiniji je, najsigurniji i najčišći način za smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. Svi se lako možemo uključiti u smanjenje potrošnje energije, od potrošača i poduzeća do svih industrijskih sektora. Zajedno s mjerama energetske učinkovitosti, naše pojedinačne akcije imat će pozitivan učinak na cijene – izravno smanjujući naše račune za energiju, čineći naše gospodarstvo otpornijim i ubrzavajući tranziciju EU-a na čistu energiju”, zaključuje se.

Navode i mnoge načine za smanjenje potrošnje energije u svakodnevnom životu, poput smanjenja temperature grijanja ili manje korištenje klima uređaja, učinkovitije korištenje kućanskih uređaja, ekonomičnija vožnja, prelazak na više javnog prijevoza i aktivno kretanje, gašenje svjetla gdje je isto nepotrebno ili suvišno.

“Svi korisnici energije trebaju biti svjesni najboljih mogućnosti uštede i najučinkovitijih koraka koje mogu poduzeti. Komisija će podržati građane ciljanim informacijama kako bi im pomogla pri donošenju informiranih izbora i energetski učinkovitih kupnji. Također surađujemo s organizacijama poput Međunarodne agencije za energiju, državama članicama i lokalnim vlastima kako bismo identificirali i promovirali najučinkovitije akcije za uštedu energije”, ističu iz Komisije.

Financiranje REPowerEU

Potrebna su dodatna ulaganja od 210 milijardi eura od sada do 2027. kako bi se postupno ukinuo uvoz ruskog fosilnog goriva, koji trenutno košta europske porezne obveznike gotovo 100 milijardi eura godišnje.

Instrument za oporavak i otpornost (RRF) u središtu je provedbe plana REPowerEU, osiguravajući dodatna sredstva EU-a. Države članice trebale bi dodati poglavlje REPowerEU u svoje planove oporavka i otpornosti kako bi usmjerile ulaganja u prioritete REPowerEU-a i provele potrebne reforme.

Države članice mogu koristiti preostale zajmove RRF-a (trenutačno 225 milijardi eura) i nove bespovratna sredstva RRF-a financirane dražbom emisijskih jedinica sustava trgovanja emisijama, koje se trenutno drže u rezervi stabilnosti tržišta, u vrijednosti od 20 milijardi eura.

Ostali izvori financiranja REPowerEU uključuju: sredstva kohezijske politike, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Instrument za povezivanje Europe, Fond za inovacije, Nacionalno i EU financiranje za podršku ciljevima REPowerE, Nacionalne fiskalne mjere, privatna investicija, Europska investicijska banka.

Rad s međunarodnim partnerima

“Želimo izgraditi dugoročna partnerstva koja su obostrano korisna – poticanje obnovljive energije i povećanje energetske učinkovitosti diljem svijeta te suradnja na zelenoj tehnologiji i inovacijama. Nova energetska platforma EU-a imat će ključnu ulogu u objedinjavanju potražnje, koordinaciji korištenja infrastrukture, pregovorima s međunarodnim partnerima i pripremi za zajedničku kupnju plina i vodika”, istaknuto je iz Europske komisije.