Hrvatski sabor raspravljat će o dokumentu koji se u javnosti sažeto opisuje kao Rezolucija o Hrvatima u BiH, prenosi HRT. Prijedlog je inicirao Domovinski pokret kako bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dokument istodobno otvara pitanje izbornog sustava, konstitutivnosti hrvatskog naroda i hrvatske potpore europskom putu susjedne države.
Predlagatelji ističu da je potrebno pronaći političko i izborno rješenje kojim bi se spriječilo da brojniji birači drugog konstitutivnog naroda odlučuju o hrvatskom članu Predsjedništva BiH. Kao najpoznatiji primjer navode Željka Komšića, koji je više puta izabran za hrvatskog člana državnog predsjedništva uz presudnu potporu bošnjačkih birača. Upravo je taj slučaj godinama jedna od glavnih točaka prijepora u raspravama o izmjenama izbornog zakonodavstva.
Što donosi Rezolucija o Hrvatima u BiH
Prijedlog rezolucije sastoji se od devet točaka. Među njima je podrška izbornim modelima koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH. Posebno se navodi mogućnost uspostave zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Takav bi model, prema obrazloženju predlagatelja, trebao omogućiti da hrvatski birači imaju odlučujući utjecaj pri izboru predstavnika koji ih zastupa u kolektivnom šefu države.
Rezolucija o Hrvatima u BiH polazi od ocjene da hrvatski narod ne ostvaruje u potpunosti ustavom zajamčenu konstitutivnost. U tekstu se navodi i da se Hrvati ne mogu smatrati potpuno jednakopravnima s druga dva konstitutivna naroda. Zbog toga predlagatelji smatraju kako njihov politički položaj predstavlja pitanje legitimnog interesa Republike Hrvatske, koja je ujedno potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.
Od Vlade se traži nastavak političke i financijske potpore
Predloženi dokument ne zaustavlja se samo na izbornim pravilima. Rezolucija o Hrvatima u BiH od Vlade traži nastavak aktivne potpore Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu. Time se naglašava kako zaštita prava hrvatskog naroda ne bi trebala biti odvojena od šireg cilja stabilne, funkcionalne i europski usmjerene BiH, u kojoj bi sva tri konstitutivna naroda trebala imati jednak politički položaj.
Vlada bi, prema predloženom tekstu, trebala nastaviti pružati političku, projektnu i financijsku pomoć institucijama hrvatskog naroda u susjednoj državi. To se odnosi na obrazovne, zdravstvene, kulturne, vjerske i medijske ustanove. Takva potpora trebala bi pridonijeti očuvanju identiteta, dostupnosti javnih usluga i dugoročnoj održivosti hrvatskih zajednica u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Saborska rasprava otvara osjetljiva politička pitanja
Rasprava će pokazati postoji li među saborskim klubovima dovoljna razina suglasnosti o predloženim rješenjima. Rezolucija o Hrvatima u BiH nema snagu zakona kojim bi Hrvatska mogla izravno mijenjati izborna pravila druge države, ali može oblikovati službena politička stajališta Sabora. Ujedno može poslati poruku institucijama BiH i međunarodnim partnerima o tome koje modele Hrvatska smatra prihvatljivima za osiguravanje jednakopravnosti Hrvata.
U središtu prijedloga ostaje zahtjev da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran uz legitimnu potporu hrvatskih birača. Rezolucija o Hrvatima u BiH zato će ponovno otvoriti raspravu o odnosu građanskog i konstitutivnog načela, mogućim izbornim jedinicama te ulozi Hrvatske u zaštiti prava Hrvata. Konačan politički učinak ovisit će o stajalištima zastupnika i zaključcima saborske rasprave.
Više:
Preokret u Splitu: pripadnici HOS-a oslobođeni zbog uzvika u Kninu
Rooneyjev crveni karton ponovno šokira: Priznao što bi učinio na Ronaldovu mjestu
Francuska u polufinalu: Svi golovi koji su otvorili vrata spektaklu sa Španjolskom
