Rusija i NATO trenutačno ne idu prema namjernom izravnom vojnom sukobu, procjenjuju neimenovani visoki zapadni dužnosnici. Unatoč sve neprijateljskijim porukama Moskve prema Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim saveznicima koji pomažu Ukrajini, vjeruju da ruski predsjednik Vladimir Putin želi izbjeći otvoreni rat sa Savezom. Ipak, upozoravaju da agresivna retorika i hibridne operacije povećavaju mogućnost incidenta s nepredvidivim posljedicama.
Posjet čelnika CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi navodno je djelomično bio povezan s upozorenjima Rusiji da ne napada članice euroatlantskog vojnog saveza. Zapadni izvori poručuju da ruske prijetnje napadima na britanske snage ili tvornice oružja nisu nova pojava. Smatraju ih dijelom dugogodišnje vojne doktrine kojom Kremlj pokušava izvršiti pritisak na zapadne države.
Rusija i NATO suočeni s opasnom retorikom
Prema procjenama dužnosnika, napetosti između Rusija i NATO bloka dodatno potiču problemi s kojima se Putin suočava u zemlji. Ruske snage ostvaruju spore i skupe pomake u Ukrajini, dok ukrajinski dalekometni napadi sve češće pogađaju ciljeve duboko unutar Rusije. Nestašice goriva i velike žrtve istodobno bi mogle slabiti potporu nastavku rata među ruskim stanovništvom.
Putin i njegovi suradnici više su puta tvrdnje o planiranom napadu na članice Saveza nazvali histerijom. Američki predsjednik Donald Trump također je izjavio da ruski predsjednik neće napasti teritorij NATO-a. Međutim, zapadni promatrači podsjećaju da je Putin prije invazije na Ukrajinu 2022. javno uvjeravao svijet kako ne namjerava napasti susjednu državu.
Hibridni napadi ostaju najveća prijetnja
Iako izravan rat nije procijenjen kao najvjerojatniji scenarij, Rusija i NATO mogli bi se približiti sukobu zbog takozvanih hibridnih aktivnosti. One uključuju kibernetičke napade, sabotaže, pokušaje atentata i operacije čiji je cilj slabljenje zapadnog jedinstva. Više informacija o strukturi NATO-a pokazuje zašto bi napad na jednu članicu imao posljedice za cijeli savez.
Zapadne sigurnosne službe sumnjaju da Rusija stoji iza niza incidenata s dronovima iznad europskih zračnih luka i vojnih baza. Dron s eksplozivom nedavno je stigao do piste zračne luke u Leipzigu, važnog logističkog središta za prijenos vojne opreme Ukrajini. Dokaz koji bi taj događaj izravno povezao s Moskvom zasad nije javno predstavljen, a Rusija odbacuje bilo kakvu odgovornost.
Dronovi i sabotaže povećavaju rizik
Nakon incidenta u Leipzigu, čelnik francuskih sigurnosnih službi upozorio je da treba razmotriti mogućnost izravnijih i nasilnijih neprijateljskih akcija na francuskom teritoriju. Upravo bi takav događaj mogao ozbiljno pogoršati odnos Rusija i NATO saveznika. Jedan zapadni dužnosnik zato je poručio da članice trebaju ostati mirne, ali ne smiju postati neoprezne ili zanemariti sigurnosne prijetnje.
Britanska vlada naglašava da ruske prijetnje neće zaustaviti potporu Ukrajini. Rat je tijekom ove godine dodatno eskalirao jer su Moskva i Kijev pojačali kampanje dalekometnih udara. Procjena zapadnih izvora glasi da Putin nije odustao od svojih maksimalističkih ciljeva, iako raste politički pritisak zbog gospodarskih posljedica, sporog napredovanja i velikog broja poginulih i ranjenih vojnika.
Ruski gubici rastu, ali nema masovne mobilizacije
Ruske snage i dalje polako napreduju u istočnoj regiji Donbas, ali pritom trpe teške gubitke. Dužnosnici procjenjuju da Rusija svakog mjeseca izgubi oko 6000 vojnika više nego što ih uspije novačiti. Zasad nema naznaka nove masovne mobilizacije. Odnos Rusija i NATO stoga ostaje obilježen prijetnjama, pritiscima i prikrivenim operacijama, dok obje strane pokušavaju izbjeći izravan rat.
Više:
Tragedija u Šibeniku: signalna raketa na vjenčanju usmrtila gošću, dvojica optužena
Wilder Hudson na fakultetu: Emotivni prizori otkrili koliko je rastanak pogodio obitelj
Kyle Richards prozvala Ashley Darby: Zbog jednog poteza nastala je velika drama
