Sankcije SAD-a ICC-u izazvale globalni šok
U dramatičnom zaokretu koji trese poredak nakon Hladnog rata, Washington je uveo nove kaznene mjere protiv četvero dužnosnika Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. Sankcije SAD-a ICC-u došle su nakon što je Državni tajnik Marco Rubio sud proglasio “instrumentom lawfarea” i “prijetnjom nacionalnoj sigurnosti”, ciljajući suce i tužitelje koji istražuju Amerikance i Izraelce.
Rubio je objavio kako je riječ o “političkom zloporabljenju ovlasti” i “nelegitimnom pravosudnom prekoračenju”. Meta su se našli suci Nicolas Guillou iz Francuske i Kimberly Prost iz Kanade te zamjenici glavnog tužitelja Nazhat Shameem Khan s Fidžija i Mame Mandiaye Niang iz Senegala. Svi su optuženi da su, svaki na svoj način, gurali procese protiv američkih i izraelskih državljana.
Prema State Departmentu, Guillou je sankcioniran jer je odobrio naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, dok se Prost tereti zbog istrage o djelovanju američkog osoblja u Afganistanu. Sankcije SAD-a ICC-u uključuju blokadu imovine i interesa na teritoriju SAD-a, što za četvero službenika znači instant financijsku izolaciju.
ICC i Francuska uzvraćaju – “napad na neovisnost suda”
Međunarodni kazneni sud uzvratio je neuobičajeno oštrim riječima, nazvavši potez Washingtona “flagrantnim napadom” na neovisnost i nepristranost suda. U priopćenju su poručili da je ovo udar ne samo na instituciju, već i na “pravila međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima” te, iznad svega, na “milijune nedužnih žrtava diljem svijeta”. Sankcije SAD-a ICC-u dodatno, kažu, potkopavaju vjeru u globalnu pravdu.
Francuska je izrazila “zaprepaštenje”, budući da je među kažnjenima i njezin sudac Nicolas Guillou. Pariški Quai d’Orsay poručio je da se mjere kose s načelom neovisnog pravosuđa. U Parizu strahuju da bi ovo mogao biti presedan kojim politička moć ucjenjuje sudske institucije kad presude postanu neugodne.
Netanyahu slavi, Gaza i dalje gori
Iz Izraela su reakcije suprotne: premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je odluku američke administracije kao “čvrstu mjeru protiv klevetničke kampanje” koju pripisuje sucu i tužiteljima u Haagu. Podsjetimo, ICC je izdao naloge za uhićenje Netanyahua i Gallanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u ratu u Gazi, čime se politički ulog dodatno podiže. Sankcije SAD-a ICC-u, tvrde njegovi suradnici, razotkrivaju “pristranost” suda.
Pravne posljedice su konkretne: četvero dužnosnika sada ne može raspolagati mogućom imovinom u SAD-u, niti koristiti američki financijski sustav. Dok Washington tvrdi da štiti saveznika i vlastite građane, kritičari upozoravaju da bi ovakav udar mogao ohrabriti druge države da ignoriraju ili potkopaju odluke suda kad im ne odgovaraju.
Širi obračun s međunarodnim institucijama
Nije ovo prvi put: ranije ove godine Sankcije SAD-a ICC-u proširene su na glavnog tužitelja Karima Khana KC i još nekoliko sudaca. Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava zatražio je povlačenje mjera, upozorivši da idu “ravno protiv poštivanja vladavine prava”. U srpnju su SAD sankcionirale i izvjestiteljicu UN-ova Vijeća za ljudska prava Francescu Albanese, kritičarku izraelske ofenzive u Gazi.
Albanese je uzvratila kako dolazi iz Italije, zemlje utemeljiteljice suda, gdje su odvjetnici i suci “branili pravdu uz cijenu života” – poruka koja je brzinom munje obišla svijet. U središtu polemike ostaje sam Međunarodni kazneni sud, čija se legitimnost sada mjeri između političke sile i pravne obveze.
Hoće li se diplomatski požar ugasiti ili pretvoriti u institucionalni rat tek slijedi za vidjeti. Države saveznice pomno promatraju, žrtve traže pravdu, a moćnici testiraju granice. Jedno je jasno: Sankcije SAD-a ICC-u otvorile su eru opasne polarizacije u kojoj će se odlučivati tko upravlja globalnom pravdom – neovisni suci ili političke sankcije.
U međuvremenu, odvjetničke komore, nevladine organizacije i akademici dižu glas, upozoravajući da se presedani ovakve vrste obično ne zaustavljaju na prvom udaru. Investitori prate signal: politički rizik postaje ključna varijabla čak i za humanitarna pitanja. Ako se crvene linije između prava i politike dalje brišu, slijedi period u kojem će svaka istraga biti pod sumnjom, a svaka sankcija – bojište.
Pariz najavljuje konzultacije s EU partnerima i priprema diplomatski odgovor već ovog tjedna.
Više:
Napad na Gazu: Prvi val juriša na Gaza City već je krenuo — svijet u šoku
Marla-Svenja Liebich: Trans desničar muškarac koji kaže da je žena ide u ženski zatvor – što može poći po krivu?
Britansko curenje podataka: ICURILI PODACI Afganistanca koji su surađivali s britnacima
