Gavrilo Princip, član tajne organizacije “Mlada Bosna” koja je imala za cilj putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaciti austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu – Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914. godine.
Osnovnu ulogu u atentatu odigrat će tajna srpska teroristička organizacija “Crna ruka” koja je službeno osnovana 10. lipnja 1910. godine, iako su njezini članovi već ranije bili uključeni u terorističke operacije i politička ubojstva kao na primjer ubojstvo srpskog kralja Aleksandra Obrenovića. Glavni zapovjednik “Crne ruke” bio je ujedno i glavni zapovjednik Srpske vojne obavještajne službe pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis. Na području Bosne “Crna ruka” je kontrolirala organizaciju “Mlada Bosna” čiji članovi će izvršiti atentat.
Glavni organizator bio je agent srpske tajne službe Rade Malobabić, jedan od optuženika na zagrebačkom Veleizdajničkom procesu iz 1909. godine – osoba koja je prema kazivanju samog Svetozara Pribićevića i održavala vezu zagrebačkih “veleizdajnika” iz redova Srpske samostalne stranke sa srpskom tajnom službom.
Planovi za ubojstvo Franje Ferdinanda počeli su se stvarati tek pošto se tajnim kanalima u Srpskoj obavještajnoj službi na čelu s D.D. Apisom saznalo da austro-ugarski prijestolonasljednik dolazi u Sarajevo nadgledati vojne vježbe.
Aktivnostima na granici, prebacivanju trojice mladića s oružjem u Bosnu bio je obaviješten srpski predsjednik vlade Nikola Pašić koji je navodno srpskom veleposlaniku u Monarhiji naredio da vijesti prenese državnom vrhu međutim, on je to prenio previše diskretno, govoreći kako su vježbe i pokazivanje moći na srpski vjerski praznik možda previše provokativni. U samom atentatu sudjelovalo je sedam osoba raspoređenih po maršruti od polja gdje su se održavale vježbe do Gradske vijećnice Muhamed Mehmedbašić, Vaso Čubrilović, Nedeljko Čabrinović, Cvjetko Popović, Danilo Ilić, Trifko Grabež, Gavrilo Princip.
Čabrinović je bacio bombu na povorku, ali je prijestolonasljednik bombu odgurnuo s krova te je ona pala na sljedeći automobil u koloni.: kao i ostali atentatori niz ulicu su čuli eksploziju bombe i napustili svoja mjesta.
Neobičnim spletom slučajnosti, nadvojvodin automobil je u trenutku prošao pokraj Gavrila Principa koji je iskoristio prigodu i potegao revolver. Prvim hitcem pogodio je nadvojvodu, a drugim, namijenjenim Oskaru Potioreku, vojvotkinju Sofiju. On je, kao i ostali atentatori, uhvaćen, a suđeno im je od 12. do 28. listopada 1914. godine. Austro-Ugarska monarhija odmah je po dospijeću vijesti o atentatu optužila Srbiju i njezinu vladu za organiziranje prevrata van svoje teritorije.
