Visoki predstavnik Christian Schmidt podsjetio je da je neintegrativna proslava 9. siječnja kao Dana Republike Srpske jasan i direktan propust u provedbi konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i odluka visokog predstavnika od 1. srpnja 2023. godine.
Kao što se navodi u priopćenju, visoki predstavnik je upozorio da nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine.
“Ustavni sud BiH je u svojoj odluci istakao da „izbor 9. siječnja kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva. U tom slučaju, ljudi koji nisu pripadnici srpskog naroda, a žive u Republici Srpskoj, mogu se osjećati kao građani drugog reda”, rekao je visoki predstavnik.
Navodi da je na organima za provođenje zakona, Tužiteljstva BiH i policiji da poduzmu odgovarajuće, zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne službenike i državne službenike i njihovo sudjelovanje u pripremi ili organizaciji proslave 9. siječnja.
“Vladavina prava je nezaobilazan preduvjet za stabilnu i prosperitetnu budućnost svih građana Bosne i Hercegovine, zajedno sa komunikacijom, dijalogom i kompromisom. Ovo bi trebalo da budu vodeći principi u odlučivanju o obilježavanju Dana Republike Srpske, jer će samo tada ovo biti praznik koji će svi građani moći prihvatiti i slaviti i koji može ojačati veze među građanima Republike Srpske, a ne unositi dodatne podjele”, dodao je visoki predstavnik, priopćeno je iz OHR-a.