U prvih pet dana lipnja 2025. Grad Zagreb suočio se s nizom požara koji su otvorili važna pitanja o upravljanju komunalnim prostorima, zaštiti kulturne baštine, sigurnosti gradilišta, ali i klimatskim izazovima koji dodatno pogoršavaju ionako visoku požarnu rizičnost u urbanim sredinama. Unatoč sve većim ulaganjima u vatrogastvo, učestalost incidenata sugerira da operativna spremnost mora biti praćena i širim preventivnim politikama.
Kronologija požara u Zagrebu
1. lipnja – U reciklažnom dvorištu na Sajmišnoj cesti u Jakuševcu izbio je požar koji je zahvatio drveni otpad. Požar je gasilo čak 69 vatrogasaca sa 19 vozila, a intervencija je trajala cijelu noć. Jakuševac je i ranije bio u fokusu zbog komunalnih problema i požara, a ovo je dodatno pojačalo zabrinutost lokalnog stanovništva koje već godinama traži rješenja.
3. lipnja – Dva požara zaredom: jedan na gradilištu u Sarajevskoj ulici, drugi u Gomboševoj ulici u Dugavama. U oba slučaja riječ je o požarima na gradilištima. Ovo otvara problem regulacije gradilišta, zaštite od požara tijekom radova, ali i brze reakcije nadležnih.
4. lipnja – tri požara u sat vremena, tri lokacije, tri različita uzroka
Grad Zagreb suočio se 4. lipnja s iznimno zahtjevnim danom za vatrogasne službe. U razmaku od samo sat vremena izbila su tri požara na tri različite lokacije – od Črnomerca, preko Trešnjevke, do područja iznad Markuševca. Ova istodobna događanja dodatno su iscrpila kapacitete vatrogasaca, ali i pokazala koliko je sustav osjetljiv na istovremene incidente čak i kad se radi o manjim požarima.
Prvi požar zabilježen je u 11:14 sati na Črnomercu, gdje je izbio požar u kuhinji jednog objekta. Radilo se o zapaljenju perilice posuđa koje je prouzročilo širenje vatre na električne instalacije. Srećom, vlasnica je imala aparat za početno gašenje i do dolaska vatrogasaca već je uspjela djelomično suzbiti požar. Na teren je pozvana i ekipa Elektre zbog sigurnosnih razloga.
U isto vrijeme, drugi požar izbio je u potkrovlju stambene zgrade u Rozganskoj ulici na Trešnjevci. Vatra se brzo proširila i zahvatila dio krovišta, a intervenciju je preuzela Vatrogasna postaja Centar sa svojim gasnim vlakom. S obzirom na lokaciju u gusto naseljenoj gradskoj četvrti, pravovremena reakcija spriječila je veće širenje požara i evakuaciju stanara.
Treći incident zabilježen je u 12:04 sati u Deščevcu, iznad Markuševca. Požar je najprije izbio na otvorenom prostoru – na zelenoj površini u blizini kuće – te se zbog vjetra brzo proširio na dio krovišta obiteljske kuće. Vlasnici su reagirali odmah i uspjeli prigušiti vatru, dok su vatrogasci obavili konačno gašenje i osigurali mjesto požara.
Reakcija gradonačelnika: ulaganja u vatrogastvo predstavljena još u travnju
Iako su posljednji požari izazvali zabrinutost građana, gradonačelnik Tomislav Tomašević još je krajem travnja, točnije 25. travnja 2025., predstavio konkretne mjere koje Grad Zagreb poduzima u cilju jačanja sustava civilne zaštite. Na konferenciji za medije tom je prilikom najavio i prezentirao nabavu sedam novih vatrogasnih vozila ukupne vrijednosti 2,7 milijuna eura, istaknuvši da je riječ o najvećoj investiciji u vatrogastvu u povijesti grada.
Tomašević je tada naglasio kako je proračun za Javnu vatrogasnu postrojbu udvostručen – s 11,6 na 21,8 milijuna eura, čime se omogućuje ne samo nabava opreme, već i zapošljavanje dodatnog kadra te poboljšanje uvjeta rada i plaća za vatrogasce. Uz to, poručio je da ova ulaganja nisu ad hoc mjera, već dio dugoročne strategije kojom Grad želi povećati otpornost Zagreba na sve vrste kriznih situacija, uključujući požare, potrese i druge elementarne nepogode.
Šira problematika: klimatološki i društveni izazovi
Požari nisu isključivo tehnički problemi – oni su simptom šireg društvenog i ekološkog sustava u kojem klimatske promjene, urbana nebriga i institucionalni propusti često stvaraju savršenu oluju. Veće temperature, duži sušni periodi i zagađenost okoliša povećavaju rizik od požara čak i u urbanim sredinama. Zagreb nije iznimka.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su požari izbili i na napuštenim lokacijama, poput bolnice u Blatu. Zapušteni prostori bez nadzora postaju idealne mete za palež, ilegalno skladištenje otpada ili nesmotreno paljenje vatre. Nedostatak nadzora i odgovornosti, kao i nepovezanost različitih razina upravljanja imovinom (državnom, gradskom, privatnom), ostavlja prostor za tragedije.
Edukacija i prevencija: ključ dugoročnog rješenja
Grad Zagreb je donio odluku o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru od 1. lipnja do 30. rujna, osim pod strogo definiranim uvjetima. No, pitanje je koliko građani o tim pravilima znaju. Sustavna kampanja o zaštiti od požara, uključujući edukaciju u školama i medijima, još uvijek nije prisutna u dovoljnoj mjeri.
Primjer dobre prakse pokazao je DVD Vugrovec, koji je 4. lipnja izveo realističnu vježbu gašenja požara u dvorištu, demonstrirajući spremnost i važnost treniranja svih scenarija. Takve aktivnosti trebale bi biti češće, otvorene za javnost i popraćene kampanjama u lokalnim medijima.
Zagreb se mora probuditi
Iako su požari u Zagrebu u prvih pet dana lipnja 2025. uspješno ugašeni bez ljudskih žrtava, njihova učestalost i kontekst ukazuju na duboku strukturalnu ranjivost sustava upravljanja rizicima. Vatrogasci su, kao i uvijek, bili prva i najpouzdanija crta obrane – ali pitanje ostaje: koliko često ćemo ih trebati zvati prije nego što ozbiljno shvatimo važnost prevencije?
Zaštita od požara ne počinje s vatrogasnim aparatom, već s odgovornošću – građana, institucija i politike. A sezona požara tek je počela.