Kako prenosi HRT, sjednica Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata održat će se u petak, 2. listopada, u 11 sati. Ivan Penava potvrdio je novi termin nakon što je prošlotjedno okupljanje odgođeno zbog nedostatka kvoruma, a dnevni red ostaje nepromijenjen.
Predsjednik Domovinskog pokreta odbacio je tvrdnje da odgoda upućuje na sukob unutar vladajuće većine. Naglasio je da u radu sudjeluje i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić te poručio da partneri zajedno podupiru rad Vlade. Nova sjednica Povjerenstva trebala bi zato pokazati može li se nakon organizacijskog zastoja prijeći na konkretne odluke.
Sjednica Povjerenstva otvara osjetljiva pitanja
Penava smatra da je osnivanje posebne javne ustanove posvećene žrtvama komunističkih poratnih zločina neupitan smjer. Istodobno je istaknuo kako istraživanje tih zločina ni na koji način ne znači umanjivanje nacističkih i fašističkih zločina počinjenih tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
Prema njegovim riječima, o ustanovi se razgovara dulje vrijeme, a vođenje Povjerenstva prihvatio je u dogovoru s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem. Sjednica Povjerenstva trebala bi biti važan korak u rasvjetljavanju povijesnih okolnosti, pronalasku posmrtnih ostataka i dostojnom obilježavanju stradanja.
Razmatraju se tri moguće lokacije
Buduća ustanova mogla bi upravljati spomen-parkom u sklopu kojega bi se nalazili kosturnica i muzej s predmetima koji su pripadali žrtvama poslijeratnog komunističkog terora. Kao moguće lokacije Penava je spomenuo Udbinu, Macelj i Mirogoj, ali je upozorio da konačna odluka nije donesena jer je riječ o iznimno osjetljivoj temi.
Među sedam izdvojenih točaka nalazi se Tezno kod Maribora, gdje je protutenkovski rov dug približno 930 metara. Prema procjenama koje je iznio Penava, ondje se nalaze posmrtni ostaci oko 15.000 žrtava, većinom Hrvata. Te brojke tek trebaju biti obuhvaćene sustavnim istraživanjima i provjerama nadležnih institucija.
U fokusu je i Husina jama u Bosni i Hercegovini, u koju je, prema Penavinim navodima, bačeno između 1000 i 2000 ljudi, uglavnom s područja Cetinske krajine. Ustvrdio je da je jama desetljećima bila zatvorena i zatrpavana otpadom. Očekuje se da će sjednica Povjerenstva razmotriti moguće korake povezane s istraživanjem takvih lokacija.
Tražit će se europska deklaracija
Penava je najavio i mogućnost da Povjerenstvo od Europskog parlamenta zatraži donošenje deklaracije o komunističkim zločinima za Hrvatsku, po uzoru na dokument koji se odnosi na Sloveniju. Takva bi inicijativa trebala otvoriti prostor za međunarodnu potporu istraživanjima, identifikaciju žrtava i očuvanje dokumentacije.
Osmočlano tijelo osnovano je u srpnju 2025. godine. U njemu su državni tajnici iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te ministarstava kulture i branitelja. Članovi su i Frka-Petešić te dvojica predstavnika Hrvatskog državnog arhiva i instituta koji se bavi povijesnim istraživanjima.
Sjednica Povjerenstva bit će novi test sposobnosti članova da usuglase institucionalni okvir, prioritete istraživanja i način obilježavanja stratišta. Posebna pozornost očekuje se oko prijedloga javne ustanove, izbora moguće lokacije spomen-parka i suradnje s tijelima susjednih država na područjima gdje se nalaze masovne grobnice.
Iako konačna rješenja još nisu dogovorena, sjednica Povjerenstva mogla bi odrediti daljnju dinamiku rada i rokove za pojedine inicijative. Penava pritom naglašava potrebu rasvjetljavanja prošlosti i dostojnog odnosa prema svim žrtvama, dok će provedba zaključaka ovisiti o dogovoru članova, dostupnoj dokumentaciji i potpori nadležnih institucija.
Više:
Stipendije Grada Zagreba donose do 520 eura: Rokovi istječu brže nego što mislite
Prijevara s novcem za obnovu: Četvero uhićenih, jedan detalj zaustavio isplatu 685.000 eura
Teška krađa na Medveščaku: Policija objavila fotografije, prepoznajete li ovu dvojicu?
