Diplomatski potres: sjevernokorejski ratni zarobljenici posvađali Seul i Kijev

Južna Koreja pozvala je na razgovor vršitelja dužnosti ukrajinskog veleposlanika Andriija Vieshkina nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski otkrio da su sjevernokorejski ratni zarobljenici prebačeni u Seul. Zamjenik ministra vanjskih poslova Park Yoon-joo uložio je službeni prosvjed i izrazio snažno žaljenje zbog objave informacije koja je, prema tvrdnjama Seula, trebala ostati tajna.

Zašto su sjevernokorejski ratni zarobljenici izazvali spor?

Dvojica sjevernokorejskih vojnika zarobljena su početkom 2025. u ruskoj Kurskoj oblasti, gdje su sudjelovala u borbama na strani Rusije. Ukrajina tvrdi da su bili među tisućama pripadnika sjevernokorejskih snaga poslanih kao potpora Moskvi. Vojnici su poslije lokalnim medijima rekli da žele otići u Južnu Koreju, nakon čega su Seul i Kijev više od godinu dana pregovarali o njihovu prebacivanju.

Zelenski je transfer otkrio tijekom obraćanja na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, navodeći da sjevernokorejski ratni zarobljenici nisu bili lako uhvaćeni živi. Južna Koreja potom je potvrdila njihov dolazak, ali je optužila ukrajinskog predsjednika da je prekršio dogovor o povjerljivosti i ugrozio osjetljivu diplomatsku operaciju.

Seul tvrdi da su ugrožene obitelji vojnika

Ured južnokorejskog predsjednika Leeja Jae Myunga objavio je da je tajnost bila potrebna radi zaštite obitelji zarobljenih vojnika u Sjevernoj Koreji. Prema Seulu, sjevernokorejski ratni zarobljenici mogli su biti iskorišteni i za razmjenu za ukrajinske vojnike u ruskom zarobljeništvu, zbog čega je Kijev također navodno želio izbjeći javnu raspravu o njihovoj predaji.

Južnokorejska strana tvrdi da je znala kako će Zelenski u govoru spomenuti vojnike, ali ne i da će otkriti da su već prebačeni. Ukrajinski predsjednički ured uzvratio je tvrdnjom da formalni sporazum o tajnosti nije postojao. Seul je zato zatražio ispriku zbog, kako je naveo, iznošenja neistinitih tvrdnji koje su ozbiljno narušile povjerenje između dviju država.

Lee pod pritiskom južnokorejske oporbe

Predsjednik Lee izjavio je da je objava bila iznimno razočaravajuća jer se radi o pitanju nacionalne sigurnosti. Južnokorejska oporba optužila ga je da je pokušao prikriti činjenicu da su sjevernokorejski ratni zarobljenici stigli u zemlju kako ne bi izazvao Pjongjang. Leejeva stranka zagovara pomirljiviji pristup Sjevernoj Koreji i pokušava obnoviti mirovne razgovore, zasad bez većeg uspjeha.

Spor dodatno opterećuje odnose Seula i Kijeva. Južna Koreja politički je podržavala Ukrajinu nakon ruske invazije, ali se drži dugogodišnje politike prema kojoj ne šalje smrtonosno oružje državama uključenima u aktivni rat. Kijev je pojačao pritisak nakon što je Pjongjang 2024. poslao svoje snage u pomoć Rusiji, tražeći osobito suvremene protuzračne sustave.

Sjevernokorejski ratni zarobljenici otvaraju sigurnosna pitanja

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mykhailo Podolyak poručio je da Južna Koreja ne može ostati udaljeni promatrač dok Sjeverna Koreja sudjeluje u europskom ratu. Prema njegovim riječima, vojna suradnja sa Seulom pomogla bi Ukrajini, ali i zaštitila dugoročne južnokorejske interese. Odluka kojom su sjevernokorejski ratni zarobljenici prebačeni u Seul zato ima mnogo šire političke i sigurnosne posljedice.

Seul je u srpnju najavio paket pomoći Ukrajini vrijedan 100 milijuna dolara, koji uključuje nesmrtonosnu opremu poput kaciga, zaštitnih prsluka i medicinskih potrepština. Rusija je upozorila da bi na eventualnu isporuku južnokorejskog oružja odgovorila protumjerama. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova zasad nije komentiralo diplomatski sukob koji su dodatno zaoštrili sjevernokorejski ratni zarobljenici.

Više:

Suđenje Anni Dujić donijelo novu snimku i potez obrane: Evo što sada slijedi
Radić uzvratio: sidrene cijene su sulude, a pravi uzrok poskupljenja svi prešućuju
Josip Vranić nije zaboravljen: Dirljiva počast na mjestu pogibije u Kašjunima

NAJNOVIJE