Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić zatražio je od SOA-e informacije potrebne za moguće daljnje postupanje, prenosi HRT. Reakcija je uslijedila nakon što je Aleksandar Maršavelski, član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, potvrdio da je savjetovao studente u Srbiji. Time je slučaj Maršavelski otvorio pitanja o njegovoj ulozi i mogućem odgovoru nadležnih tijela.
Zašto je slučaj Maršavelski privukao pozornost?
Ostojić je izjavio da je informacije zatražio radi eventualnog daljnjeg postupanja Odbora. Prema medijskim navodima, Maršavelski je u međuvremenu podnio neopozivu ostavku na članstvo u Vijeću za građanski nadzor, ali se nije odazivao na novinarske pozive. Odbor će svoje sljedeće korake moći razmotriti nakon što dobije tražene podatke od sigurnosno-obavještajnog sustava.
Maršavelski je profesor na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Pod pseudonimom Prijatelj studenata mjesecima je u srbijanskom listu Danas objavljivao pisma upućena studentima. U njima ih je savjetovao o političkom djelovanju i odnosu prema vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, što je naknadno i javno priznao.
Savjeti studentima izazvali političke reakcije
Profesor je naveo da je studente poticao na političko djelovanje, predlagao osnivanje stručne vlade i zagovarao snažnije otvaranje prema Europskoj uniji. Također im je savjetovao da na njihovoj izbornoj listi ne bude radikalno desni intelektualac Milo Lompar. Upravo su ti detalji dodatno usmjerili pozornost javnosti na slučaj Maršavelski.
Njegovo priznanje izazvalo je oštre reakcije dijela hrvatske javnosti i pojedinih političkih stranaka. Istodobno su provladini mediji u Srbiji njegove aktivnosti predstavili kao dokaz hrvatskog upletanja u oblikovanje tamošnje političke scene. Takve tvrdnje dodatno su pojačale osjetljivost cijele teme i otvorile raspravu o granicama osobnog političkog angažmana.
Važna uloga Vijeća za građanski nadzor
Hrvatski sabor imenovao je Maršavelskog članom Vijeća 15. srpnja 2026. godine. To tijelo prati zakonitost rada hrvatskih obavještajnih agencija, nadzire primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka te u zakonom određenim okolnostima može pregledavati dokumentaciju sigurnosnih službi. Zbog osjetljivosti te dužnosti slučaj Maršavelski dobio je dodatnu institucionalnu i političku težinu.
Informacija koju je Ostojić zatražio trebala bi pomoći saborskom Odboru pri procjeni postoji li osnova za daljnje postupanje. U središtu pozornosti nalazi se i Sigurnosno-obavještajna agencija, od koje se očekuje odgovor na zahtjev predsjednika Odbora. Zasad nije objavljeno kada bi traženo očitovanje moglo biti dostavljeno.
Očekuje se odluka o daljnjim koracima
Daljnji razvoj događaja ovisit će o sadržaju informacija koje će dobiti saborski Odbor. Posebno će se razmatrati je li političko savjetovanje studenata u drugoj državi spojivo s članstvom u tijelu koje nadzire rad hrvatskih sigurnosnih službi. Slučaj Maršavelski zato bi mogao potaknuti i širu raspravu o pravilima ponašanja članova nadzornih institucija.
Ostojić zasad nije najavio konkretne mjere, nego je naglasio da informaciju traži radi eventualnog postupanja. Dok se čeka odgovor SOA-e i službena potvrda ostavke, slučaj Maršavelski ostaje otvoren. Njegov ishod mogao bi imati posljedice za sastav Vijeća, ali i za način na koji će se ubuduće procjenjivati javni politički angažman njegovih članova.
Više:
Tenerife u suzama: smrt Jesusa de Miguela ostavila je prizore koji slamaju srca
John Frieda preminuo u 75. godini: Odlazak čovjeka koji je promijenio industriju ljepote
Marcel Johnson preminuo u 32. godini: Posljednje riječi supruzi slamaju srce






