Borba da se na općim izborima u Bosni i Hercegovini u listopadu ove godine ne glasa uz pomoć skenera i biometrijske identifikacije ulazi u novu, sve otvoreniju fazu. U toj borbi, bez ikakve dileme, prednjače SNSD i HDZ BiH, a sve se više čini da im se, svjesno ili nesvjesno, pridružuju i pojedine institucije koje bi morale biti u službi interesa države, a ne političkih stranaka.
Naime, kako saznaje Raport, Ured za razmatranje žalbi još uvijek nije dostavio Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) BiH odluku po žalbi tvrtke „Ultimax“ d.o.o. iz Banje Luke na javni poziv za nabavu novih izbornih tehnologija.
Iako je SIP BiH još 17. prosinca prošle godine obavijestio da će od Ureda zatražiti razmatranje žalbi po hitnom postupku, u Uredu se na to, očigledno, nitko ne obazire. Drugim riječima, Ured se oglušio o poziv SIP-a, iako je svjestan koliki značaj njegova odluka ima za cjelokupan proces.
Ušli smo već u osmi dan nove izborne godine, a odluke i dalje nema.
Karika u lancu kočničara
U međuvremenu, proces je već ozbiljno zakočen. Zbog neriješene žalbe odgođeno je otvaranje ponuda za nabavu sustava biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića, koje je bilo planirano za 30. prosinca prošle godine.
Na taj način Ured se kao važna karika „upleo“ u lanac onih koji opstruiraju uvođenje novih tehnologija na izborima u BiH.
A takvih, očigledno, nije malo.
U BiH se već mjesecima vodi žestoka politička bitka kako bi se blokirala nabava skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju. U toj su borbi najglasniji i najuporniji SNSD i HDZ BiH, stranke koje su se godinama protivile izmjenama Izbornog zakona BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, izmjenama koje bi omogućile upravo ono čega se danas najviše boje – fer i poštene izbore.
Sada, kada je zahvaljujući odluci visokog predstavnika osigurano 112 milijuna KM za nabavu novih izbornih tehnologija, koje bi trebale biti ključne na općim izborima 2026. godine, SNSD i HDZ BiH pokrenuli su čitavu političku i institucionalnu „mašineriju“ kako bi to spriječili.
Prvi je na potezu bio Marinko Čavara, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz reda HDZ-a BiH, koji odbija Domu naroda proslijediti izmjene Izbornog zakona BiH usvojene 12. prosinca prošle godine.
SNSD i HDZ BiH bez srama protiv poštenih izbora
Na toj su sjednici SNSD i HDZ BiH glasali protiv izmjena zakona, čime su se otvoreno usprotivili uvođenju novih izbornih tehnologija.
Prije toga, mjesecima su ministri iz SNSD-a i HDZ-a BiH u Vijeću ministara blokirali čak i uvrštavanje Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Tajništva SIP-a na dnevni red, bez čijeg usvajanja nema zapošljavanja stručnjaka koji bi trebali raditi na novim tehnologijama.
Kada je Pravilnik konačno došao na dnevni red, ministri iz SNSD-a su ga srušili. Time su SIP-u praktično „ukrali“ gotovo cijelu prošlu godinu, koju je Povjerenstvo moglo iskoristiti za provedbu procedura zapošljavanja.
Taj je problem formalno riješen izmjenama Izbornog zakona, prema kojima SIP-u više nije potrebna suglasnost Vijeća ministara za usvajanje pravilnika, no Čavara upravo taj zakon drži u ladici i ne prosljeđuje ga Domu naroda.
U isto vrijeme Dragan Čović (HDZ BiH) i Nikola Špirić (SNSD), članovi Kolegija Doma naroda, usprotivili su se prijedlogu Kemala Ademovića, predsjedatelja Doma naroda, da se izmjene Izbornog zakona uvrste na dnevni red sjednice održane 23. prosinca prošle godine.
I to je još jedan vrlo jasan dokaz da je riječ o koordiniranoj i svjesnoj opstrukciji.
Ovakvo ponašanje SNSD-a i HDZ-a BiH posebno je skandalozno u svjetlu posljednjih otkrića o krađama i prevarama na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, održanim 23. studenoga prošle godine.
Iako građani BiH godinama svjedoče manipulacijama, nesporni dokazi i nalazi vještaka grafologa s biračkih mjesta u RS-u u potpunosti su ogolili mehanizam krađe glasova i identiteta birača.
Upravo nakon toga, bez imalo srama, zastupnici i izaslanici SNSD-a i HDZ-a BiH dižu ruku protiv uvođenja skenera i biometrijske identifikacije. Time praktično priznaju da im postojeće stanje odgovara, jer se njihova borba protiv novih tehnologija više ne može drukčije tumačiti.
Hoće li reagirati Schmidt?
U cijeloj se priči sada logično postavlja pitanje: tko će razbiti mrežu onih koji pomažu SNSD-u i HDZ-u BiH i zaustaviti ovu blokadu?
Prvi na potezu mora biti Ured za razmatranje žalbi, koji bi morao objasniti zašto danima ne rješava žalbu, iako je SIP od njega zatražio hitno postupanje. Iz SIP-a su već javno izrazili sumnju da se žalbama ciljano pokušava usporiti nabava novih tehnologija i poremetiti dinamika njihove primjene na izborima u BiH.
Posebno je važno naglasiti da je riječ o žalbi tvrtke „Ultimax“, konzultantske kompanije za poslovno i financijsko savjetovanje iz Banje Luke, o kojoj je Raport već pisao.
Prema navodima SIP-a, ključno je to što ta tvrtka ne ispunjava osnovni uvjet iz natječaja jer ne posjeduje industrijsku sigurnosnu dozvolu za pristup i rukovanje tajnim podacima, u skladu sa zakonima o zaštiti tajnih i osobnih podataka BiH.
Ako je taj podatak već dostavljen Uredu za razmatranje žalbi i ako je očigledno eliminatoran, postavlja se pitanje zašto je potrebno toliko vremena za donošenje odluke. Upravo to odugovlačenje dodatno pojačava sumnje pa, kako saznaje Raport, nije isključeno da Ured uskoro bude prijavljen i Povjerenstvu za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma PS BiH.
Čak i ako se pitanje ove žalbe riješi u narednim danima, ostaje drugi, politički zid – Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ako Ademović predloži, a Špirić i Čović nastave odbijati dati suglasnost da se izmjene Izbornog zakona BiH uvrste na dnevni red redovne ili hitne sjednice Doma, postoji mogućnost da najmanje pet izaslanika zatraži sazivanje hitne sjednice, što bi predsjedatelja obvezalo da je sazove u roku od tri dana.
No i tada SNSD i HDZ BiH mogu rušenjem kvoruma spriječiti održavanje sjednice. Ako se to dogodi, još će jednom javno potvrditi da su najveći zaštitnici izborne krađe i da im je to, očigledno, ključni mehanizam opstanka na vlasti.
U tom bi se slučaju otvorio put da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona, kao što je već svojom odlukom u srpnju prošle godine omogućio da SIP dobije 112 milijuna KM za nabavu novih tehnologija.
Vrijeme, međutim, neumoljivo prolazi, a ostalo ga je vrlo malo za provedbu svih procedura.
Hoće li država konačno dobiti izbore koji se ne kradu kemijskom olovkom i dopisivanjem glasova ili će još jednom pobijediti oni koji se skenera boje više od ičega drugog, saznat ćemo vrlo brzo.
Jedno je, međutim, već sada sasvim jasno: SNSD i HDZ BiH glavni su i najuporniji kočničari uvođenja novih tehnologija u izborni proces. I što je njihov otpor jači, to je jasnije zašto im je ovakav sustav do sada savršeno odgovarao.