Spašavanje na Tulovim gredama pretvorilo se u gotovo četverosatnu akciju tijekom koje su pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja unesrećenu osobu morali spustiti više od 100 metara niz stijenu. Dvojica spašavatelja HGSS Stanice Zagreb od početka su bila uz osobu, pružila joj pomoć i alarmirala Stanicu Zadar, koja je dojavu zaprimila u 14:25.
Budući da HGSS trenutačno nema operativnu mogućnost spašavanja vitlom s novim helikopterima, pokrenuta je zahtjevna zemaljska akcija. Spašavanje na Tulovim gredama dodatno je otežavao kosi i nepristupačni teren. Zadarskim spašavateljima pridružio se i dio ekipe koja je bila na dežurstvu u Nacionalnom parku Paklenica.
Spašavanje na Tulovim gredama zahtijevalo spuštanje niz stijenu
Spašavanje na Tulovim gredama provedeno je primjenom stijenskih tehnika. Unesrećenu osobu spašavatelji su u nosilima spustili više od 100 metara, nakon čega su nastavili transport preko zahtjevnog terena. Cilj je bio doći do mjesta na koje je mogao sigurno sletjeti helikopter hitne medicinske službe.
Spašavanje na Tulovim gredama cijelo je vrijeme uključivalo neposrednu skrb za unesrećenu osobu. Uz nju su bili spašavatelji s potrebnom medicinskom opremom, uključujući kisik i automatski vanjski defibrilator. Osoba je u 18:09 predana timu helikopterske hitne medicinske službe, a zatim je prevezena u Klinički bolnički centar Rijeka.
Gotovo četiri sata od dojave do predaje medicinskom timu
Spašavanje na Tulovim gredama trajalo je gotovo četiri sata od zaprimanja dojave do predaje unesrećene osobe medicinskom timu. Velik dio vremena bio je potreban za sigurno spuštanje niz stijenu i nastavak transporta preko nepristupačnog područja. HGSS ističe da su lokacija i vremenski uvjeti omogućavali izravnu intervenciju iz zraka.
Da je postojala operativna mogućnost uporabe vitla, unesrećena osoba mogla je biti izvučena izravno sa stijene dok helikopter lebdi iznad lokacije. Time bi se izbjegli dugotrajno spuštanje stijenskim tehnikama i daljnji prijenos nosila po teškom terenu. Prema procjeni HGSS-a, akcija bi u tom slučaju bila završena u višestruko kraćem vremenu.
HGSS objasnio razliku između spašavanja i prijevoza
Spašavanje na Tulovim gredama, naglašavaju iz HGSS-a, jasno pokazuje razliku između spašavanja iz zraka i medicinskog prijevoza helikopterom. Spašavanje iz zraka omogućuje izvlačenje osobe izravno s nepristupačnog mjesta. Zračni medicinski prijevoz počinje tek kada spašavatelji osobu dopreme do lokacije koja je dostupna helikopteru.
Novi helikopteri trenutačno se mogu koristiti za prijevoz pripadnika HGSS-a s jedne lokacije na drugu, ali ne i za izvođenje spašavanja vitlom. Spašavanje na Tulovim gredama zato je ponovno otvorilo pitanje uspostave cjelovitog sustava helikopterskog spašavanja u Hrvatskoj, na čiju potrebu HGSS upozorava već dulje vrijeme.
U akciji sudjelovalo 12 spašavatelja
Spašavanje na Tulovim gredama okupilo je 12 pripadnika HGSS-a. Sudjelovala su četvorica spašavatelja iz Stanice Zadar, četvorica iz Stanice Istra te po dvojica iz stanica Osijek i Zagreb. HGSS je posebno zahvalio posadi helikopterske hitne medicinske službe, koja je preuzela unesrećenu osobu i omogućila brz nastavak liječenja.
Iz HGSS-a poručuju da učinkovit sustav ne podrazumijeva samo helikopter opremljen vitlom. Potrebni su odgovarajuća infrastruktura, zajednička dežurstva, osposobljene posade i spašavatelji, standardizirani postupci te jasna pravila aktiviranja i koordinacije. Takav sustav, navode, važan je i za turiste i za sigurnost domaćeg stanovništva.
Više:
Anas Sharbini opet na terenu: Nećete vjerovati za koji klub debitira
MTV VMA skandali koji se i danas prepričavaju: Ove scene nitko nije očekivao
Misterij koji traje desetljećima: Smrt Kurta Cobaina ponovno pod povećalom
