Splitsko-dalmatinska županija ulazi u novi investicijski ciklus
Splitsko-dalmatinska županija trebala bi postati veliko gradilište, barem prema najavama premijera Andreja Plenkovića iznesenima na obilježavanju Dana Županije. Među ključnim projektima izdvojeni su tunel Kozjak, novi KBC Split, rekonstrukcija Poljuda, modernizacija prometnica te ulaganja u obrazovanje, luke, željeznicu, vodnu infrastrukturu i gospodarenje otpadom. Vlada poručuje da će podržati prioritete županije i pomoći u osiguravanju novca za njihovu realizaciju.
Premijer je naglasio da Splitsko-dalmatinska županija pripada među najveće i najrazvijenije hrvatske županije. Kao jedan od razloga financijskog jačanja lokalne vlasti naveo je fiskalnu decentralizaciju. Prema podacima koje je predstavio, prihodi hrvatskih jedinica lokalne i područne samouprave tijekom desetak godina povećani su s tri na sedam milijardi eura, dok su županijski prihodi u odnosu na 2017. viši za više od 65 milijuna eura.
Uz javne prihode, premijer je istaknuo i stanje na tržištu rada. U Hrvatskoj je, prema njegovim riječima, zaposleno oko 1,8 milijuna ljudi, dok je broj nezaposlenih pao na približno 60 tisuća. Gospodarstvo je raslo 22 tromjesečja zaredom, a Hrvatska je nakon pandemije poboljšala kreditni rejting za šest stupnjeva. Plenković je podsjetio i na ulazak u Schengenski prostor i europodručje te ispunjavanje kriterija za OECD.
Tunel Kozjak i nove ceste mijenjaju prometnu sliku
Prometna infrastruktura zauzima važno mjesto u najavljenim projektima. Splitsko-dalmatinska županija nedavno je dočekala probijanje tunela Kozjak, koji bi trebao omogućiti dodatni ulaz prema Splitu i rasteretiti postojeće prometne pravce. Napreduje i projekt brze ceste Mravince – Stobreč – Dugi Rat – Omiš, dok se na popisu prioriteta nalaze dodatne cestovne dionice, ulaganja u željezničku mrežu te modernizacija lučke infrastrukture.
Vlada očekuje da će novi prometni pravci olakšati svakodnevno putovanje stanovnika, smanjiti gužve i poduprijeti daljnji razvoj turizma. Posebno su važni projekti koji Split povezuju s okolnim gradovima, zračnom lukom i otocima. Njihova realizacija trebala bi povećati sigurnost, skratiti vrijeme putovanja i smanjiti pritisak na cestovnu mrežu tijekom ljetnih mjeseci, kada broj vozila na području srednje Dalmacije višestruko raste.
Najavljeni su i nastavak ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu te projekti gospodarenja otpadom. Riječ je o zahvatima koji su važni za kvalitetu života stanovnika, ali i za održivost turizma. Vlada pritom nije objavila precizan rok završetka svih projekata, pa će njihova dinamika ovisiti o pripremi dokumentacije, postupcima javne nabave, osiguravanju zemljišta i dostupnosti državnih i europskih izvora financiranja.
Novi KBC Split i 570 milijuna eura za obrazovanje
Jedna od najvećih najava odnosi se na novi KBC Split. Splitsko-dalmatinska županija već godinama upozorava na potrebu povećanja bolničkih kapaciteta, a Vlada sada navodi da se traži najprimjerenija lokacija. Plenković je poručio da će država pronaći sredstva za gradnju, kao što ih je osigurala za druge zdravstvene projekte. Vrijednost investicije i rokovi još nisu predstavljeni javnosti.
Velik investicijski ciklus planiran je i u obrazovanju. Prema iznesenim podacima, kroz resorno ministarstvo u županiju se usmjerava ukupno 570 milijuna eura. Novac je namijenjen školama, prelasku na jednosmjensku nastavu i drugim obrazovnim projektima. Najavljena su ulaganja u studentske domove, dok je posebno istaknuta uloga Sveučilišta u Splitu, njegovih studijskih programa i nastavnog osoblja u razvoju cijele regije.
Gospodarski pokazatelji također su predstavljeni kao osnova za daljnja ulaganja. Splitsko-dalmatinska županija ima približno 194 tisuće zaposlenih, dok je prosječna plaća tijekom desetak godina, prema Vladinim podacima, porasla sa 700 na 1.497 eura. Broj obrtnika povećan je s približno devet tisuća na više od 19 tisuća, što Vlada tumači kao potvrdu snažnije poduzetničke aktivnosti.
Što Splitsko-dalmatinska županija dobiva u sportu i kulturi?
Splitsko-dalmatinska županija trebala bi dobiti i obnovljenu sportsku infrastrukturu. Vlada je najavila pomoć pri dogradnji i uređenju privremenog stadiona na Brodarici, obnovi Gripa i Spaladium Arene te rekonstrukciji stadiona Poljud. Upravo bi obnova Poljuda mogla biti jedan od najvidljivijih projekata, no detaljan financijski okvir, model obnove i konačan raspored radova još nisu objavljeni.
U području kulture izdvojena su ulaganja u Galeriju Meštrović, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Kuću Marka Marulića i Mediteranski festival knjige. Cilj je očuvanje kulturne baštine i stvaranje sadržaja koji će biti zanimljivi stanovnicima i posjetiteljima. Takvi projekti trebali bi upotpuniti turističku ponudu Splita i okolice, osobito izvan glavne ljetne sezone, kada gradovi nastoje privući goste kulturnim i obrazovnim programima.
Pomoć nakon požara i granice turističkog rasta
Premijer se osvrnuo i na katastrofalni požar u Omišu s ljudskim žrtvama te zahvalio vatrogascima, policiji, vojsci, liječnicima i ostalim službama. Vlada je za izravnu pomoć Omišu odobrila 20 milijuna eura, uz sredstva za plaće zaposlenih koji nisu mogli nastaviti redovito poslovanje. Slična pomoć najavljena je i nakon požara na Braču, gdje srećom nije bilo ljudskih žrtava.
Splitsko-dalmatinska županija ostaje jedno od središta hrvatskog turizma, a Vlada očekuje još jednu rekordnu godinu. Prema iznesenim procjenama, Hrvatska bi trebala premašiti 22 milijuna dolazaka, 110 milijuna noćenja i 15 milijardi eura prihoda. Plenković je ipak upozorio da su to približne granice postojećih kapaciteta, zbog čega bi budući razvoj trebao biti usmjeren prema kvaliteti, održivosti i boljoj infrastrukturi, a ne samo povećanju broja gostiju.
Više:
Manchester City pred presudnim petkom: Žalba bi mogla odgoditi veliku kaznu
Maura Higgins otkrila zašto novim zvijezdama showa The Traitors neće dati nijedan savjet
Prometna nesreća u Koprivnici pod istragom: DORH objavio detalje tragedije
