Nakon što je Vlada Srbije donijela uredbu o uvođenju privremene mjere kojom se ograničava uvoz pojedinih proizvoda od željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine, s ciljem očuvanja ekonomske stabilnosti industrija strateške važnosti, reagirala je Vanjskotrgovinska komora BiH. Traži hitnu reakciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kako bi bili zaštićeni domaći proizvođači. Do tada, struka poručuje da je mjera nerazumna i da ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima.
Uredba je stupila na snagu prvog dana nove godine. Uvodi se na period od šest mjeseci i provodit će se kroz sustav tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz proizvoda od željeza i čelika primjenjivati carina od 50%. Kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne trgovinske tokove, jer su izrađene na temelju podataka za razdoblje od 2020. do 2024. godine, ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Na temelju njihovih podataka jasno je da je već u prvom kvartalu 2025. bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu, piše N1.
„Već u prvim danima siječnja naše su kompanije zabilježile duža zadržavanja na granici zbog uvođenja ovog sustava kvota. Postoje dodatne administrativne procedure koje carinske službe moraju provoditi u praćenju kvota. Također, kao intervenciju na kvote imamo povećanje transportnih troškova u ovom trenutku“, kaže Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Koliko je bh. kompanija pogođeno, nije precizirano jer su grupirane oko Željezare Zenica i njihovih dobavljača. Iz ove kompanije za N1 kratko su poručili da se „za sada neće oglašavati“. Jasno je, međutim, da su na udaru vodeće domaće izvozne tvrtke u metalnoj industriji, koja čini četvrtinu ukupnog izvoza. Direktor Ekonomskog instituta Bijeljina, profesor u mirovini Aleksa Milojević, smatra da je teško pronaći ekonomsko opravdanje za potez Srbije:
„Srbija na ovaj način započinje ekonomski rat s BiH, što bi joj moglo skupo koštati. Naime, ukupni trgovinski deficit Srbije s BiH u 2024. iznosi 570 milijuna eura, što je gotovo deset puta više od deficita na uvoz čelika. To znači da veliki broj poduzeća, osobito u prehrambenoj industriji, radi za BiH, za potrošače BiH.“
Srbija bi mogla osjetiti posljedice ako BiH uzvrati recipročnim mjerama usmjerenim upravo na prehrambeni sektor. Milojević također smatra da je odluka Srbije, najvjerojatnije, donesena pod pritiskom stranih proizvođača željeza i čelika, prvenstveno iz Kine, s ciljem podizanja cijena. Profesor ekonomije Željko Rička ističe da ovaj potez ne ide na ruku dobrosusjedskim odnosima te podsjeća da su slične mjere pokrenute i od strane američkog predsjednika. Za razliku od pogođenih država koje su imale spreman odgovor na američke mjere, vlasti u BiH ne razmišljaju unaprijed.
„Iz perspektive Srbije, oni uvijek mogu pronaći opravdanje za uvođenje takve mjere. Na taj način doći će do smanjenja izvoza, ali i manjeg priliva javnih prihoda. Mi ne znamo kako bismo mogli odgovoriti da natjeramo Srbiju da odustane od uvođenja takvih mjera prema našim proizvođačima koji se bave proizvodima na koje se uvode kvote i carine. Stoga je važno unaprijed razmišljati“, naglašava profesor Rička.
Ni vlasti u BiH ne razmišljaju unaprijed, a vlasti u Srbiji ne postupaju u skladu s propisima jer uredbom izlaze iz okvira CEFTA-e, unutar kojih zajedno s BiH posluju. To znači da je, već pri izradi nacrta uredbe, Srbija trebala obavijestiti sve potpisnice sporazuma, podsjeća predsjednik Privredne komore Federacije BiH, Mirsad Jašarspahić, dodajući da je uredbom, osim proizvoda od željeza i čelika, obuhvaćen i cement.
„Cementare iz BiH nisu toliko prisutne na tržištu Srbije koliko su tamo prisutne cementare iz Albanije, Turske i EU. Zato su u uredbi, kada je riječ o cementu, prvenstveno navedena ta tri tržišta, dok je BiH stavljena u grupaciju ‘ostali’. Isto tako, kao što su bili obvezni obavijestiti koordinatora za CEFTA-u u BiH, morali su obavijestiti i kontakt točku u EU, jer je sve ovo, de facto, kršenje i izlazak iz sporazuma“, pojašnjava Jašarspahić.
To znači da Srbija najvažnije proizvode iz energetski intenzivnih industrija, koje su opterećene CBAM-om od 1. siječnja 2026., na neki način pokušava kompenzirati ovom odlukom prema ostalim državama CEFTA-e, iako su sve te zemlje u istom sporazumu. Pitanje je kako će vlasti BiH zaštititi domaću privredu?