Rješavanje problema stanovanja zahtijeva snažniju ulogu države, gradova i općina, istaknuto je na konferenciji „Stanovanje bez granica: Od EU politika do lokalnih praksi”, prenosi HRT, uz poruku da stambena kriza više ne može biti prepuštena samo tržištu.
Zašto stambena kriza više nije samo tržišni problem?
Na dvodnevnom skupu sudjeluju predstavnici europskih institucija, domaći i strani stručnjaci te predstavnici hrvatskih gradova. Raspravlja se o tome kako europske i nacionalne stambene politike provesti na lokalnoj razini, ondje gdje građani najizravnije osjećaju rast cijena najma, manjak dostupnih stanova i sve teže uvjete kupnje prve nekretnine.
Istraživačica sa Sveučilišta u Kasselu Iva Marčetić upozorila je da stambena kriza u Hrvatskoj ima jasne brojke: gotovo 2,4 milijuna stambenih jedinica, oko 1,4 milijuna kućanstava i približno 400.000 praznih stanova. Istodobno se procjenjuje da zemlji nedostaje oko 270.000 stanova, što pokazuje dubok nesrazmjer između raspoloživog fonda i stvarnih potreba stanovništva.
U Zagrebu prazna svaka peta stambena jedinica
Posebno zabrinjava podatak da je u Zagrebu prazno oko 20 posto stambenih jedinica. To je višestruko više nego u mnogim europskim metropolama. Marčetić takvo stanje povezuje s posljedicama privatizacije stambenog fonda tijekom 1990-ih i dugogodišnjim oslanjanjem na tržišnu stanogradnju, bez dovoljno snažnog javnog sustava koji bi osigurao dugoročno priuštivo stanovanje.
Upravo zato stambena kriza traži drukčiji pristup. Prema porukama s konferencije, država i lokalne zajednice moraju aktivnije ulagati u javno stanovanje, koristiti prazne stanove i razvijati modele koji nisu vezani isključivo uz profit. U europskim raspravama sve se češće naglašava da tržište samo ne može riješiti problem dostupnog doma.
Europa mijenja smjer, Hrvatska mora ubrzati
Marčetić je istaknula da je Europska unija posljednjih godina prepoznala razmjere problema. Sve veći naglasak stavlja se na javna ulaganja, aktiviranje postojećeg stambenog fonda i stvaranje pravila koja će omogućiti stabilnije uvjete najma. Za građane, stambena kriza nije statistika nego svakodnevna odluka mogu li ostati u gradu u kojem rade.
Rasprava se dotaknula i novog hrvatskog Zakona o priuštivom stanovanju. Ocijenjeno je da donosi određeni iskorak jer predviđa lokalne stambene agencije te otvara prostor za modele poput zadružnog stanovanja i zemljišnih fondova. Ipak, otvorena ostaju pitanja financiranja, provedbe i jasne podjele odgovornosti između države i jedinica lokalne samouprave.
Može li novi zakon zaustaviti pritisak na građane?
Ako se zakon ne bude provodio brzo i uz dovoljno novca, stambena kriza mogla bi se dodatno produbiti, upozoravaju stručnjaci. Ključno je hoće li država osigurati stabilne izvore financiranja i hoće li gradovi dobiti alate za planiranje, izgradnju i upravljanje stanovima koji ostaju dostupni dugoročno, a ne samo kratkoročno.
Konferenciju u prostorima Udruženja hrvatskih arhitekata organiziraju Pravo na grad i Europska zadruga MOBA Housing za zadružno stanovanje. Tijekom skupa analiziraju se europski zakonodavni okviri, primjeri iz gradova, Nacionalni plan stambene politike i mogućnosti razvoja zadružnog modela kao jednog od rješenja za priuštiv dom.
Više:
Furio Radin odlazi nakon 34 godine: Rečenica kojom je iznenadio mnoge u politici
Plenkovićeva inflacija trese Hrvatsku: Oporba tvrdi da račun plaćaju građani
agroturizam pred Saborom: Vlada srušila SDP-ov plan, a Turudićeve brojke otkrivaju veliki obrat
