Stolpersteine uklanjaju se iz javnog prostora
Odluka jednog njemačkog grada u saveznoj pokrajini Saskoj da zabrani postavljanje spomen-ploča posvećenih žrtvama nacizma izazvala je žestoke političke i društvene reakcije. Stolpersteine, male metalne ploče ugrađene u pločnike ispred posljednjih poznatih adresa žrtava, ubuduće neće biti dopušteni na javnim površinama. Umjesto toga, spomen-obilježja trebala bi biti smještena na groblju.
Kritičari tvrde da se takvim potezom sjećanje na žrtve nacističkog progona uklanja iz svakodnevnog života građana. Stolpersteine prolaznike podsjećaju da su progonjeni i ubijeni ljudi nekoć živjeli u njihovim ulicama i susjedstvu. Projekt je tijekom godina prerastao u jednu od najvećih decentraliziranih spomeničkih inicijativa u Europi.
Riječ je o spomen-pločama posvećenima Židovima, Romima, političkim protivnicima nacizma, osobama s invaliditetom i drugim progonjenim skupinama. Njihova je svrha očuvati osobne priče žrtava Holokausta i nacističkog režima, umjesto da njihova stradanja ostanu prikazana samo kroz statističke podatke.
Ministrica iz CDU-a kritizirala vlastitu stranku
Njemačka političarka Karin Prien, članica Kršćansko-demokratske unije, oštro je osudila odluku. Za list Bild izjavila je da oni koji Stolpersteine i mjesta sjećanja na židovski život protjeruju iz javnog prostora na groblje daju prednost smrti pred životom te židovske građane ponovno čine nevidljivima.
Prien je poručila da dio odgovornosti snosi i njezin CDU u Saskoj. Posebne kritike izazvala je činjenica da su demokršćani pri donošenju odluke podržali prijedlog uz desno-populističku Alternativu za Njemačku. Pojedine ogranke AfD-a njemačka obavještajna služba klasificira kao desno ekstremističke, što stranka odlučno odbacuje.
AfD posljednjih godina bilježi snažan rast popularnosti na istoku Njemačke. Stranka privlači birače protuimigracijskim porukama, politikom stavljanja Njemačke na prvo mjesto i stavovima sklonima Rusiji. Takva politika posebno nailazi na podršku u dijelovima zemlje koji su nekoć pripadali komunističkoj Istočnoj Njemačkoj.
Spor oko Stolpersteine podijelio javnost
Charlotte Knobloch, preživjela žrtva Holokausta i predsjednica Židovske zajednice u Münchenu, rekla je da je uklanjanje spomen-obilježja iz gradskog prostora potpuno pogrešan pristup. Izrazila je zaprepaštenje što je demokratska stranka pristala podržati potez AfD-a, koji je opisala kao proziran politički manevar ekstremista.
Knobloch osobno ne podržava Stolpersteine, ali smatra da je decentralizirano sjećanje presudno za vjerodostojnu kulturu pamćenja. Prema njezinim riječima, spomenici ne smiju biti protjerani iz javnosti, nego trebaju prožimati i oblikovati prostor u kojem ljudi svakodnevno žive. München zato na gradskom zemljištu ne postavlja ove ploče, ali dopušta druga spomen-obilježja na javnim zgradama.
Umjetnik Gunter Demnig, koji je pokrenuo projekt, izjavio je da ga odluka nije iznenadila nakon nedavnih izbornih uspjeha AfD-a. Stolpersteine su postavljeni u brojnim europskim državama, a svaka ploča nosi ime, godinu rođenja i podatke o sudbini pojedine žrtve. Upravo njihova prisutnost među trgovinama, kućama i školama daje projektu snažan društveni učinak.
Protivnici gradske odluke upozoravaju da prebacivanje spomenika na groblje odvaja žrtve od mjesta na kojima su stvarno živjele. Smatraju da time nestaje osobna veza između današnjih stanovnika i njihovih nekadašnjih susjeda. Rasprava je ponovno otvorila pitanje može li se kultura sjećanja očuvati ako se tragovi progona uklone iz svakodnevnog gradskog krajolika.
Više:
Misterij na Peščenici: Pronađeno tijelo 26-godišnjaka, policija istražuje okolnosti
Cijene grijanja prazne novčanike: Obitelj bi mogla potrošiti više od 1500 eura
Mještani dižu uzbunu: sporni iskop u Ivinju probudio strah za vodu
