Ključne odluke koje mogu odrediti hoće li se nastaviti štrajk u Zagrebu bit će objavljene danas, prenosi HRT. Županijski sud u Zagrebu najprije će u 10.30 objaviti presudu u postupku Zagrebačkog holdinga, dok se odluka u predmetu koji je pokrenuo ZET očekuje u 11.30. Obje uprave od suda traže zabranu sindikalne akcije.
Sud odlučuje: štrajk u Zagrebu ulazi u presudan dan
Uprave Zagrebačkog holdinga i ZET-a tužile su reprezentativne sindikate te su uz tužbe zatražile privremene mjere kojima bi se obustava rada odmah zaustavila, i to do donošenja odluke o glavnom zahtjevu. Sud je prethodno odbio zahtjev za privremenim zaustavljanjem, zbog čega su sindikati mogli nastaviti akciju do objave presuda. Današnje odluke bit će prvostupanjske i neće nužno označiti kraj pravnog postupka.
Ako jedna od strana ne bude zadovoljna presudom, može podnijeti žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Taj sud o žalbi mora odlučiti u roku od pet dana od dostave prvostupanjskog predmeta. Zbog kratkih rokova štrajk u Zagrebu mogao bi vrlo brzo dobiti novi pravni epilog, neovisno o tome kakve će odluke danas objaviti Županijski sud.
Sporni su i nužni poslovi tijekom obustave rada
Jedno od važnih pitanja u postupku odnosi se na opseg nužnih poslova koji se moraju obavljati tijekom sindikalne akcije. Uprave smatraju problematičnim to što njihov opseg nije utvrđen prije početka obustave rada. Sindikati, s druge strane, tvrde da prethodno određivanje nužnih poslova nije uvjet za pokretanje zakonitog štrajka. Sud će pri donošenju presuda morati razmotriti i te suprotstavljene argumente.
U pozadini sudskog spora nalazi se sukob oko novih kolektivnih ugovora i povećanja plaća. Sindikati u ZET-u traže rast osnovice od 13 posto, dok Uprava nudi povećanje od 4,5 posto, uz naknadno usklađivanje s inflacijom. Jednaku ponudu iznio je Zagrebački holding. Upravo zbog velikog razmaka između zahtjeva i ponude štrajk u Zagrebu postao je središnja točka pregovora.
Grad računa na ukupni rast osnovice od oko 14 posto
Grad Zagreb i uprave gradskih društava naglašavaju da je osnovica početkom 2026. već povećana za 4,4 posto. Prema njihovoj računici, zajedno s ponuđenim povećanjem od 4,5 posto i naknadnim usklađivanjem s inflacijom, osnovica bi u razdoblju od godinu dana mogla ukupno porasti oko 14 posto. Sindikati ipak ostaju pri svojim zahtjevima, smatrajući da ponuđeni model ne odgovara očekivanjima zaposlenika.
Kolektivni ugovor ZET-a istekao je 31. ožujka, a ugovor Zagrebačkog holdinga 15. svibnja. Zakon o radu propisuje da se pravna pravila o sklapanju, sadržaju i prestanku radnog odnosa nakon isteka kolektivnog ugovora nastavljaju primjenjivati još tri mjeseca kao dio ranije sklopljenih ugovora o radu. Kolektivnim ugovorom može se dogovoriti i dulje razdoblje primjene tih pravila.
Holding i sindikati 29. srpnja sklopili su sporazum o nastavku primjene odredbi isteklog kolektivnog ugovora do sklapanja novoga, a najdulje do 31. prosinca. Uprava smatra da sporazum obuhvaća sve odredbe, uključujući obvezu socijalnog mira. Sindikati takvo tumačenje osporavaju, pa štrajk u Zagrebu ostaje i pitanje različitog razumijevanja ranije preuzetih obveza.
Što presude znače za štrajk u Zagrebu?
Dvije sudske odluke mogle bi odrediti neposredni nastavak sindikalne akcije, ali ne moraju zaključiti spor između radnika i uprava. Neovisno o presudama, ostaju otvoreni pregovori o osnovici, zaštiti prava zaposlenika i sadržaju novih kolektivnih ugovora. Ako uslijede žalbe, štrajk u Zagrebu ponovno će se naći pred Vrhovnim sudom, koji će konačnu odluku morati donijeti u zakonom propisanom kratkom roku.
Više:
Kasper Hogh prekinuo šutnju: Ovaj odgovor navijači Celtica nisu očekivali
VAR u nogometu pred ukidanjem? Haalandov sporni gol ponovno je zapalio raspravu
Budući sportski direktori: Zvijezde Premier lige otkrile plan koji nitko nije očekivao
