Treći dan traje štrajk u Zagrebu, a mogući utjecaj današnje sudske odluke na nastavak prosvjeda komentirala je sindikalna povjerenica Sandra Crnković, prenosi HRT. Povjerenica Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske za Grad Zagreb nije željela nagađati kakav će biti ishod postupka, ali je naglasila da će odluka usmjeriti sljedeće poteze pregovaračkog odbora Zagrebačkog holdinga.
Što sudska odluka znači za štrajk u Zagrebu?
Crnković je upozorila da se vode dva odvojena štrajka, uz dva pregovaračka odbora i dva kolektivna pregovora. Kolektivni ugovor u ZET-u istekao je 30. ožujka 2026., dok je ugovor u Zagrebačkom holdingu istekao 15. svibnja. Zbog toga sudske odluke ne moraju biti jednake za oba sustava. Ipak, štrajk u Zagrebu povezao je zaposlenike dvaju gradskih poduzeća koji tvrde da su se tijekom pregovora susretali sa sličnim problemima.
Prema riječima sindikalne povjerenice, poslodavci dugo nisu iznosili konkretne prijedloge. Sindikati su najprije pisanim putem predstavili zahtjeve povezane s nematerijalnim pravima, a zatim i one koji se odnose na plaće. Prve ponude stigle su tek tijekom mirenja početkom rujna. Crnković tvrdi da su radnicima ponuđene različite mogućnosti po načelu izbora samo jedne od njih, zbog čega je štrajk u Zagrebu postao zajednički odgovor zaposlenika ZET-a i Holdinga.
Gradonačelnik nije izravno razgovarao sa sindikatima
Sindikalna strana posebno zamjera gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću što s predstavnicima zaposlenika nije održao izravan sastanak. Crnković kaže da sindikati razgovaraju samo s upravama ZET-a i Zagrebačkog holdinga, dok gradonačelnik njihove zahtjeve komentira s govornice. Smatra da je takva komunikacija nedovoljna jer predstavnici radnika nisu dobili priliku objasniti cjelovit paket prijedloga. Prema njezinoj ocjeni, štrajk u Zagrebu neće biti riješen javnim istupima, nego povratkom svih uključenih za pregovarački stol.
Jedna od ključnih prijepornih točaka odnosi se na povećanje osnovice. Crnković odbacuje tvrdnju da sindikati traže rast od 14 posto bez prethodnih ustupaka. Navodi da je povećanje od 4,4 posto, koje se primjenjuje od početka 2026., zapravo trebalo biti provedeno tijekom prethodne godine. Sindikati su tijekom mirenja, dodala je, zahtjev za povećanjem osnovice smanjili s 19 na 12 posto, dok je ponuda dodatnih 4,5 posto stigla tek na posljednjem sastanku.
Otvoreno je i pitanje indeksacije plaća. Sindikati traže model povezan s rastom bruto plaća u Gradu Zagrebu, kakav već imaju pojedini gradski zaposlenici i društva. Poslodavac im je, prema tvrdnjama povjerenice, ponudio indeksaciju vezanu uz inflaciju, uz mogućnost dodatnih pregovora u slučaju njezina snažnijeg rasta. Upravo su različita tumačenja iznesenih ponuda dodatno zaoštrila štrajk u Zagrebu, jer obje strane javnosti predstavljaju drukčiju sliku dosadašnjih pregovora.
Sindikati odbacuju optužbe o političkoj pozadini
Crnković je odlučno odbacila tvrdnje da iza sindikalnih aktivnosti stoje politički interesi. Poručila je da ni iza njezina rada ni iza rada kolega ne stoji politika te da nije jasno kojoj bi političkoj opciji ovakva situacija mogla koristiti. Naglasila je kako se sindikati ne bave marketingom, nego zastupanjem radnika koji su potpisima dali legitimitet za pokretanje industrijske akcije. Za nju je štrajk u Zagrebu prije svega pitanje radničkih prava i neuspjelog socijalnog dijaloga.
Povjerenica je kritizirala i objavljivanje platnih lista zaposlenika. Istaknula je da osobno nema problem s objavom vlastitih primanja, ali smatra neprihvatljivim javno prikazivanje podataka radnika koji rade u smjenama, putuju izvan Zagreba ili koriste porezne olakšice. Takvi primjeri, tvrdi, ne prikazuju stvarnu strukturu plaća i mogu okrenuti javnost protiv zaposlenika. Dodala je da štrajk u Zagrebu ne treba procjenjivati prema pojedinačnim platnim listama, nego prema stanju kolektivnih prava svih radnika.
Pritisci na zaposlenike koji sudjeluju u štrajku
Govoreći o funkcioniranju Zagrebačkog holdinga, Crnković je kazala da je odaziv u administraciji i naplati potraživanja vrlo velik. Unatoč tome, štrajkaški odbor odredio je nužne poslove kako bi se spriječila ozbiljna šteta i omogućilo rješavanje hitnih predmeta. Naglasila je da štrajk u Zagrebu ne znači potpuno napuštanje odgovornosti prema sustavu, ali je dodala kako sindikalni predstavnici prije svega odgovaraju zaposlenicima i članovima koji su ih ovlastili da zastupaju njihove interese.
Crnković je potvrdila da je bilo pritisaka na dio zaposlenika kako ne bi sudjelovali u štrajku. Zagrebački holding ima oko 5500 radnika, pa štrajkaški odbor, prema njezinim riječima, reagira na svaku prijavu. Navela je da poslodavac poduzima mjere kada dobije informacije, ali i da postoje slučajevi koje zaposlenici ne žele službeno prijaviti. Sudjelovanje u štrajku njihovo je ustavno pravo, upozorila je, zbog čega svaki oblik odvraćanja ili zastrašivanja smatra ozbiljnim problemom.
Štrajk u Zagrebu može završiti samo za stolom
Daljnji razvoj situacije sada ovisi o sudskoj odluci i spremnosti sukobljenih strana na nastavak razgovora. Sindikalna povjerenica ponovila je da od gradonačelnika dosad nije stigao poziv na izravan sastanak. Bez obzira na pravni ishod, smatra da će štrajk u Zagrebu na kraju morati završiti dogovorom za pregovaračkim stolom. Ključno je pitanje koliko će vremena biti potrebno da poslodavci, gradska vlast i sindikati usuglase prijedlog koji bi zaposlenici mogli prihvatiti.
Više:
Nova prilika: državne stipendije za romske studente stižu za akademsku godinu 2026./2027.
Velika promjena za uvoz čelika od 1. listopada: Bez ovih dokaza prijava bi mogla zapeti
Dion Drena Beljo bez zadrške: Otkrio što je presudilo Hrvatskoj i najavio uzvrat
