Kako prenosi HRT, štrajk u ZET-u i Zagrebačkom holdingu se nastavlja, a zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ponovno je pozvao građane da što manje koriste automobile. Poručio je da gradska ponuda radnicima ostaje otvorena, dok se odluke o zakonitosti štrajka očekuju sutra. Posebno je naglasio da prijevoz bolesnika i drugi nužni poslovi moraju funkcionirati kako zdravlje i sigurnost građana ne bi bili ugroženi.
Prometne poteškoće već su snažno pogodile Zagreb. Prema riječima gradonačelnika, na gradske prometnice ujutro su izašla samo dva tramvaja i jedan autobus. Istodobno je broj automobila bio 16 posto veći nego istoga dana prethodnog tjedna, zbog čega su na brojnim pravcima zabilježene dodatne gužve.
Grad pod pritiskom: štrajk u ZET-u mijenja prometnu sliku
Tomašević je zamolio Zagrepčane da budu solidarni, zajednički putuju na posao i, gdje je moguće, izbjegavaju osobna vozila. Štrajk u ZET-u svakodnevno onemogućuje velik broj putovanja, pa Grad pokušava ublažiti posljedice poticanjem alternativnih načina kretanja i dogovaranjem minimalnog prijevoza na najosjetljivijim rutama.
Gradonačelnik se izravno obratio radnicima ZET-a i Zagrebačkog holdinga, istaknuvši da predloženi dogovor zadržava sva postojeća prava iz kolektivnog ugovora. Ponuda uključuje retroaktivno povećanje plaće od 4,5 posto od 1. rujna te novo povećanje od 1. siječnja, povezano s inflacijom. Prema sadašnjim procjenama, i ono bi moglo iznositi približno 4,5 posto.
Grad se, prema Tomaševićevim riječima, obvezuje i na buduće usklađivanje plaća s rastom cijena. Unatoč tome, štrajk u ZET-u nije prekinut, a dvije strane zasad nisu približile stavove o opsegu nužnih poslova koji bi se morali obavljati tijekom industrijske akcije.
Odluka suda i arbitraža nisu isti postupak
Tomašević je objasnio da je sud razmatrao privremene mjere kojima bi se štrajk obustavio, dok se zasebne odluke o njegovoj zakonitosti očekuju sutra ujutro. Postupci se vode odvojeno za Zagrebački holding i ZET. Arbitraža o nužnim poslovima, naglasio je, drugi je postupak i nije izravno povezana sa sudskim odlučivanjem.
Upravo je arbitraža važna za stanovnike jer bi trebala odrediti koje usluge moraju ostati dostupne bez obzira na štrajk. Trenutačno gotovo nema redovitog javnog prijevoza, a poteškoće postoje i u odvozu otpada. U Holdingu je, prema informacijama Grada, većina zaposlenih i operativnih radnika ipak došla na svoja radna mjesta.
Posebnu zabrinutost izaziva dostupnost zdravstvenih ustanova. Štrajk u ZET-u, upozorio je gradonačelnik, ne smije spriječiti starije, bolesne i teško pokretne građane da stignu do bolnica, liječnika ili zakazanih terapija. Problem nije samo svakodnevna udobnost putnika, nego moguća ugroza zdravlja ljudi koji nemaju drugu mogućnost prijevoza.
Sporne brojke o minimalnom broju radnika
Grad tvrdi da je Uprava ZET-a još 10. rujna predložila reducirani vozni red za koji bi bilo potrebno oko 41 posto zaposlenih. Sindikati su, prema Tomaševiću, posljednjeg dana zakonskog roka odgovorili prijedlogom prema kojem bi radilo 48 ljudi, odnosno približno 1,5 posto ukupnog broja zaposlenih.
Razlika između dvaju prijedloga pokazala se prevelikom za dogovor. Uprava je potom predložila pokretanje arbitraže i imenovanje neovisnog arbitra. Gradonačelnik tvrdi da su sindikati naknadno dostavili svoj prijedlog neovisnog arbitra, koji je Grad prihvatio u roku od nekoliko sati, ali da sindikalna strana još nije imenovala vlastitog arbitra.
Tomašević takvo postupanje smatra odugovlačenjem jer štrajk u ZET-u, prema gradskim procjenama, svakoga dana dovodi do izostanka oko 400 tisuća putovanja javnim prijevozom. Naglasio je da Grad ne osporava ustavno pravo radnika na štrajk, nego traži pravila koja će istodobno zaštititi temeljne potrebe stanovnika.
Prijevoz do bolnica ostaje najveći problem
Autobusna veza između parkirališta na Borongaju i KBC-a Zagreb ponovno je uspostavljena dogovorom Uprave ZET-a i sindikata. Međutim, druge bolnice i dalje nisu dovoljno povezane javnim prijevozom. Tomašević smatra da bi i tijekom štrajka određeni broj autobusa i tramvaja morao prometovati, čak i uz znatno dulje intervale čekanja.
Prema njegovu tumačenju europske prakse, minimalna usluga ne znači uobičajen vozni red, ali mora osigurati osnovnu mobilnost. To je osobito važno zaposlenicima hitnih službi, pacijentima na redovitim terapijama i građanima koji nemaju automobil ili pomoć članova obitelji.
Dok se čeka sudska odluka, štrajk u ZET-u ostaje najveći prometni izazov u gradu. Ishod postupaka mogao bi odrediti hoće li se industrijska akcija nastaviti u sadašnjem obliku ili će biti uveden obvezni minimum usluga. Grad i sindikati pritom ostaju udaljeni u procjenama koliko radnika mora biti angažirano.
Više:
Vijeće za lokalni razvoj mijenja pravila igre: Gradovi i općine dobivaju mjesto za stolom
Salisbury FC kreće u avanturu života: Čeka ga velikan s više od 50 trofeja
Dennis Haskins preminuo u 75. godini: Odlazak gospodina Beldinga slomio je obožavatelje
