Nova supervizija u sustavu socijalne skrbi završila je s brojkama koje jasno pokazuju razmjere potrebe za stručnom podrškom. Akademija socijalne skrbi objavila je da je tijekom osam mjeseci 405 stručnih radnika i rukovoditelja sudjelovalo u 520 susreta te dobilo ukupno 1530 sati grupne i individualne podrške, prenosi HRT.
Kako supervizija mijenja rad s najranjivijima
U sustavu socijalne skrbi svakodnevno se donose odluke koje mogu bitno utjecati na živote djece, starijih osoba, osoba s invaliditetom i obitelji u kriznim okolnostima. Za mnoge zaposlenike, supervizija je prostor u kojem mogu otvoreno razgovarati o teškim slučajevima, vlastitim dvojbama i emocionalnom pritisku koji nosi rad s korisnicima u najosjetljivijim situacijama.
Program je trajao od listopada 2025. do kraja lipnja 2026. godine, a proveden je u sklopu projekta Uspostava Akademije socijalne skrbi i razvoj ljudskih potencijala u sustavu socijalne skrbi. Ravnateljica Akademije Marija Barilić istaknula je da je ulaganje u stručnjake jedno od najvažnijih ulaganja, jer se izravno odražava na kvalitetu podrške korisnicima.
Stručna podrška nije luksuz nego nužnost
Stručni radnici u socijalnoj skrbi često se susreću s nasiljem, siromaštvom, obiteljskim krizama, zanemarivanjem i drugim složenim okolnostima. Takva supervizija ne nudi gotova rješenja za svaki pojedini slučaj, nego stručnjacima pomaže da situacije sagledaju iz više perspektiva, preispitaju vlastite postupke i razviju sigurniji profesionalni pristup.
Akademija socijalne skrbi navodi da je supervizija zakonom propisan oblik stručne podrške koji pomaže u razvoju znanja, vještina i profesionalnih kompetencija. Posebno je važna za očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenika koji su svakodnevno izloženi stresu, odgovornosti i kontaktu s najranjivijim skupinama društva.
Za koga je supervizija bila organizirana
U ciklusu su sudjelovali stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Obiteljskog centra, Centra za posebno skrbništvo, centara za pružanje usluga u zajednici, rehabilitacijskih i odgojno-obrazovnih centara te domova za starije i odrasle osobe. Ukupno je bilo uključeno 38 pružatelja socijalnih usluga kojima je osnivač Republika Hrvatska.
Susreti su se održavali jednom mjesečno pod vodstvom licenciranih supervizora. Njihova je uloga bila pomoći stručnim radnicima da izazovne situacije iz prakse ne nose sami, nego ih razmotre kroz razgovor, razmjenu iskustava i zajedničko učenje. Time se smanjuje osjećaj profesionalne usamljenosti, koji je čest u poslovima s visokom razinom odgovornosti.
Brojke koje pokazuju zašto sustav treba nastavak
Sudionici su posebno vrijednima ocijenili mogućnost otvorene razmjene iskustava s kolegama i zajedničkog promišljanja složenih slučajeva. Naglasili su i da im je program pomogao u jačanju profesionalnog samopouzdanja, otpornosti i osjećaja sigurnosti u svakodnevnom radu s korisnicima kojima je pomoć najpotrebnija.
Rezultati ciklusa šalju jasnu poruku da kvalitetna socijalna skrb ne ovisi samo o propisima i institucijama, nego i o ljudima koji u njima rade. Ako se ovakav oblik podrške nastavi razvijati, stručnjaci bi mogli imati stabilnije uvjete za rad, a korisnici dobiti bolju, sigurniju i humaniju uslugu.
Više:
Sukob Pantovčaka i Banskih dvora na rubu raspleta: Kundid odbija potpisati odluku?
Suradnja Hrvatske i Indije dobiva novi zamah: Sastanak koji bi mogao otvoriti velika vrata
Hrvatska u EU-u: Brojke otkrivaju koliko smo zapravo dobili u 13 godina
