Zašto švicarski ledenjaci nestaju rekordnom brzinom
Više od pet posto preostalog ledenjačkog leda u Švicarskoj nestalo je tijekom posljednjih 12 mjeseci, pokazuju novi podaci. Procijenjeni godišnji gubitak dosegnuo je čak 5,5 posto, što ovu godinu svrstava među najteže otkako se provode sustavna mjerenja. Znanstvenici upozoravaju da su švicarski ledenjaci izloženi snažnim i dugotrajnim ljetnim toplinskim valovima koji ubrzavaju topljenje na alpskim vrhovima.
Razmjeri gubitka posebno zabrinjavaju jer su glaciolozi donedavno smatrali da je nestanak dva posto leda u jednoj godini ekstreman rezultat. Najnovija mjerenja više su nego dvostruko premašila tu vrijednost. Iako topljenje više nije iznenađenje u uvjetima klimatskih promjena, brzina kojom led nestaje pokazuje koliko se stanje na planinama pogoršalo.
Klimatske promjene ubrzavaju nestanak leda
Glavni pokretač dugoročnog zatopljenja ostaju emisije nastale korištenjem fosilnih goriva. Više temperature produljuju sezonu topljenja, dok slabiji snježni pokrivač ostavlja ledenu površinu nezaštićenom od Sunčeva zračenja. Zbog takve kombinacije švicarski ledenjaci tijekom toplih mjeseci gube velike količine mase koje se zimskim oborinama više ne mogu nadoknaditi.
Proces je posebno vidljiv na području Alpa, gdje led ima važnu ulogu u prirodnom skladištenju vode. Zimi se voda zadržava u obliku snijega i leda, a zatim se postupno oslobađa tijekom toplijih i sušnih mjeseci. Ako švicarski ledenjaci nastave slabjeti sadašnjim tempom, taj bi prirodni sustav mogao postati znatno manje pouzdan.
Alarm: švicarski ledenjaci važni su za vodu i energiju
Brzo topljenje moglo bi u sljedećim desetljećima ugroziti opskrbu vodom potrebnom stanovništvu, poljoprivredi i industriji. Posljedice se očekuju i u proizvodnji električne energije iz hidroelektrana, koje ovise o stabilnom dotoku vode. Promjene riječnih tokova mogle bi utjecati i na promet, osobito na plovnim putovima tijekom sušnih razdoblja.
U početnoj fazi otapanje može privremeno povećati količinu vode u rijekama. Problem nastaje kada se ledene zalihe toliko smanje da više ne mogu osiguravati dovoljan dotok tijekom ljeta. Upravo zato znanstvenici naglašavaju da švicarski ledenjaci nisu samo simbol klimatske krize, nego važan dio vodnog i energetskog sustava šire regije.
Raste opasnost od odrona i naglih poplava
Gubitak leda može destabilizirati planinske padine jer se povlačenjem ledenjaka smanjuje potpora okolnim stijenama. Istodobno se otapa trajno zamrznuto tlo koje je stoljećima povezivalo kamen i stijene. Posljedica može biti povećana opasnost od odrona, klizišta i, u najtežim okolnostima, naglih poplava u dolinama.
Sličan splet opasnosti zabilježen je u Nepalu u kolovozu, kada se urušila velika površina stijena i ledenjačkog leda. Na događaj je utjecalo više čimbenika, ali stručnjaci smatraju da su dugotrajno stanjivanje ledenjaka i otapanje zamrznutog tla vjerojatno povećali rizik od katastrofe.
Znanstvenici upozoravaju da je stanje katastrofalno
Dr. Matthias Huss, direktor Švicarske službe za praćenje ledenjaka koja je izradila izvješće, rezultate je opisao kao katastrofalne. Njegova ocjena odražava zabrinutost zbog činjenice da ekstremni godišnji gubici postaju sve češći. Nekada rijetke vrijednosti sada se pojavljuju u kratkim vremenskim razmacima, ostavljajući sve manje mogućnosti za oporavak ledene mase.
Stručnjaci poručuju da budući razvoj ovisi o brzini smanjivanja emisija stakleničkih plinova. Dio gubitka već se ne može izbjeći zbog dosadašnjeg zatopljenja, no ograničavanje daljnjeg rasta temperature može usporiti nestajanje leda. Bez snažnijih klimatskih mjera švicarski ledenjaci nastavit će se povlačiti, a posljedice će se osjećati daleko izvan planinskih područja.
Više:
Smrt djece u Indiji: Što se događa u zabačenim selima plemena Baiga?
AI veze pod udarom Pekinga: Virtualni partneri nestali su preko noći
Nikonov foto natječaj na preispitivanju: Jesu li suci nagradili snimku dorađenu umjetnom inteligencijom?
