Trgovinski rat SAD-a i Kanade ulazi u opasniju fazu
Sjedinjene Američke Države i Kanada zasad nisu bliže dogovoru kojim bi zaustavile sve ozbiljniji trgovinski sukob. Napetosti između susjednih država traju otkako se Donald Trump prije nešto više od 18 mjeseci vratio u Bijelu kuću i pokrenuo širok program uvođenja carina. Kanada se našla među prvim državama pogođenima novom američkom trgovinskom politikom.
Trgovinski rat SAD-a i Kanade dodatno je zaoštren nakon što je Washington prošlog tjedna uveo još 50 posto nameta na kanadsku robu vrijednu približno 28 milijardi kanadskih dolara, odnosno oko 20 milijardi američkih dolara. Takva odluka povećava pritisak na kanadske izvoznike i otvara mogućnost novih poremećaja u prekograničnoj trgovini.
Najvažnije kanadske industrije pod pritiskom
Američke mjere već obuhvaćaju ključne kanadske sektore, uključujući čelik, aluminij, drvnu građu i automobile. Riječ je o industrijama koje zapošljavaju velik broj ljudi i snažno ovise o pristupu američkom tržištu. Svako povećanje troškova može smanjiti konkurentnost kanadskih proizvoda, odgoditi ulaganja i potaknuti kompanije na promjenu proizvodnih planova.
Posljedice ne moraju ostati ograničene na kanadsku stranu granice. Trgovinski rat SAD-a i Kanade može povećati troškove američkim poduzećima koja koriste kanadske sirovine, dijelove i poluproizvode. Ako kompanije dodatne izdatke prebace na kupce, građani bi mogli plaćati više cijene automobila, građevinskog materijala i drugih proizvoda povezanih s pogođenim sektorima.
Trgovinski rat SAD-a i Kanade donosi odmazdu Ottawe
Kanada je odgovorila vlastitim protumjerama usmjerenima na američku robu. Ottawa je najavila „stratešku“ odmazdu po načelu „dolar za dolar“, čija bi vrijednost trebala odgovarati američkim nametima. Kanadske vlasti time žele pokazati da neće jednostrano prihvatiti pritisak, ali istodobno riskiraju dodatno produbljivanje sukoba i rast troškova za domaće uvoznike.
Uvođenje uzvratnih carina često ima šire posljedice od prvotno planiranih. Trgovinski rat SAD-a i Kanade pogađa složene lance opskrbe u kojima sirovine, dijelovi i gotovi proizvodi više puta prelaze granicu. Zbog toga jedan namet može poskupjeti proizvodnju u objema državama, a ne samo robu zemlje protiv koje je uveden.
Potrošači i radnici mogli bi platiti najveću cijenu
Najveći rizik za građane jest mogućnost rasta cijena. Uvoznici i proizvođači mogu dio novih troškova pokušati apsorbirati, ali dugotrajan spor smanjuje prostor za takvo poslovanje. Trgovinski rat SAD-a i Kanade zato bi se mogao osjetiti u trgovinama, tvornicama i na gradilištima, osobito ako carine ostanu na snazi dulje vrijeme.
Radnici u pogođenim industrijama također se suočavaju s neizvjesnošću. Slabija potražnja, skuplje sirovine ili gubitak konkurentnosti mogu dovesti do smanjivanja proizvodnje. S druge strane, pojedini domaći proizvođači mogli bi kratkoročno imati koristi od manje strane konkurencije, no takva zaštita često dolazi uz više cijene i slabiji izbor za potrošače.
Dogovor se još ne nazire
Trgovinski rat SAD-a i Kanade mogao bi se nastaviti sve dok Washington i Ottawa ne pronađu politički prihvatljiv kompromis. Trenutačno nijedna strana ne pokazuje spremnost na jednostrano povlačenje. Američka administracija carine predstavlja kao alat za zaštitu domaće industrije, dok Kanada svoje mjere opisuje kao razmjeran odgovor na američke poteze.
Daljnja eskalacija mogla bi zahvatiti nove proizvode i dodatno opteretiti gospodarstva dviju država. Trgovinski rat SAD-a i Kanade posebno je osjetljiv zbog njihove snažne gospodarske povezanosti i svakodnevne razmjene robe. Bez brzog dogovora, poduzeća će morati prilagođavati dobavne pravce, dok bi građani s obje strane granice mogli osjetiti sve veći financijski pritisak.
Više:
Zavjet šutnje i 30 godina kasnije: UN poziva na pojačane napore u traženju nestalih osoba
Tamna strana izbora u BiH: Tehnologija sprječava prevare na biralištima, no strah i ucjene ostaju
Luka Ivanušec pred senzacionalnim povratkom: Dinamo sprema veliki potez
