“Nadam se da ću se živ vratiti kući.”
– “Gdje je vaša kuća?”
“E sad… To ovisi… Nadam se da će se sve završiti kako treba. S vjerom u Boga.”
Riječi su to Neđe Panića, 30-godišnjaka iz Kotor-Varoši u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, koji je u proljeće 2025. godine otišao ratovati na ruskoj strani u Ukrajini – što je, prema zakonima BiH, kazneno djelo za koje su predviđene kazne od tri mjeseca do deset godina zatvora.
Kad je u kolovozu razgovarao za Radio Slobodna Europa (RSE), nije bio na bojištu. Rekao je da se vratio s fronte, ali da će ponovno ići. U studenome je i dalje boravio u Rusiji.
Informacije o njegovu odlasku imaju i sigurnosne agencije u BiH, nakon što je u srpnju na Panićevom Facebook profilu objavljen video u kojem objašnjava da se pridružio ratištu na strani ruske vojske. U videu, koji je kasnije uklonjen, Panić je rekao i da je dobio rusko državljanstvo.
Za RSE je u telefonskom razgovoru izjavio da je u Rusiju otišao iz avanturističkih razloga.
“Radio sam devet godina na Zapadu, u zemljama Europe. I nekako sam odlučio da idem istočnije, nije mi se više sviđao život na Zapadu. Razlog je čista avantura”, rekao je Panić, koji ima državljanstvo BiH i Srbije.
Panić negira da je za odlazak u Rusiju tražio pomoć bilo koga s područja Zapadnog Balkana koji su već ranije ratovali u Rusiji ili Ukrajini. Kaže da mu to nije bilo potrebno.
“Sve imate na internetu. Možete doći i vi. Dođete avionom, prijavite se da idete. To nikakav nije bauk”, tvrdi Panić.
Rusija ozakonila dolazak stranaca u vojsku
Rusija je tijekom ljeta 2025. dekretima predsjednika Vladimira Putina omogućila strancima služenje u ruskoj vojsci, ne samo tijekom izvanrednog ili ratnog stanja, već i tijekom mobilizacije.
Harry Stevens, američki istraživač vanjske politike i obrane, specijaliziran za Rusiju, rekao je za RSE da postoji nekoliko razloga za takvu odluku Moskve i motive stranih državljana koji se pridružuju ruskoj vojsci.
Na prvome mjestu, kaže Stevens, nalazi se nastojanje Rusije da potakne što veći broj stranaca na priključenje oružanim snagama.
Prema njegovim riječima, ruska se vlada suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage i ljudstva, posebno muškaraca vojne i radne dobi.
“Sve im je teže uvjeriti ljude da se priključe, osobito sada kada je sve jasnije da služenje u ruskoj vojsci i borba u Ukrajini nose vrlo visoku stopu smrtnosti.
Jedan od načina na koji uspijevaju regrutirati ljude jest nudeći velike novčane iznose, kao i znatne isplate u slučaju smrti ili ranjavanja. Zapošljavanje stranih vojnika, posebno iz siromašnijih zemalja, također je način da se izbjegne isplata tih beneficija”, objašnjava Stevens.
Za Panića novac nije bio motiv
Panić iz BiH, međutim, tvrdi da mu novac ni zarada nisu bili primarni motivi.
Ističe da je avanturizam bio njegov glavni razlog.
„Bio sam u hotelskoj sobi u Njemačkoj, sjedim i razmišljam što dalje. Tako sam odlučio otići u Rusiju. Otišao sam u Bosnu da se pozdravim s roditeljima, a onda sam krenuo za Rusiju. Kupio sam kartu, došao u Sankt Peterburg. Dalje je sve bilo lako“, kaže Panić.
Roditelji su, ispričao je, znali da ide u Rusiju. „Nije im bilo svejedno“, kaže tridesetogodišnjak, ali dodaje da im je, unatoč tome, bila čast zbog njegove odluke.
Na pitanje je li svjestan da na bojištu u svakom trenutku može poginuti ili ubiti nekog drugog, odgovara da jest.
„Svjestan sam svega. Svakih deset minuta na frontu se nešto događa – napadi, eksplozije… svega sam svjestan“, kaže Panić.
Iako je video koji je objavio na Facebooku podijelio i Aleksandar Velimirović – osoba o kojoj je RSE ranije pisao, a koja javnim objavama na društvenim mrežama regrutira i poziva druge da se pridruže ruskoj vojsci – Panić negira da mu je Velimirović pomogao da ode na ratište.
Velimirović je ranije osuđivan u BiH, promijenio je ime, otišao u Rusiju i pridružio se vojsci. Više je puta objavljivao pozive i nudio pomoć svima iz BiH i Srbije koji žele ratovati na strani Rusije.
Panić, međutim, tvrdi da s njim nema nikakve veze. Kaže da ga je sretao u Rusiji i da ga poznaje, ali ništa više od toga.
„Ja sam više s ruskim vojnicima. Doduše, ima ih iz raznih zemalja, ima i iz Bosne, ali nisam mnogo u kontaktu s njima“, kaže Panić.
Na pitanje o plaći, ne želi iznositi detalje.
„Nije razlog novac. Radio sam po Europi i zarađivao. U Njemačkoj sam imao istu, čak i veću plaću“, ponavlja Panić, naglašavajući da ga je avanturizam doveo u Rusiju.
Slučaj Darija Ristića koji je na ratištu izgubio nogu
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u BiH je poznat samo jedan slučaj uhićenja državljanina BiH koji se dovodi u vezu s ratovanjem na bilo kojoj strani.
Riječ je o Dariju Ristiću iz Modriče, za kojim je BiH bila raspisala Interpolovu tjeralicu.
Ristić se vratio u BiH i uhićen je na sarajevskom aerodromu 17. rujna. Državni sud mu je odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i stavljen u kućni pritvor.
Istraga o njegovu odlasku i sudjelovanju u ratu još traje, a u međuvremenu Ristić želi sporazumno priznati krivnju i dogovoriti kaznu s Tužiteljstvom.
Tijekom boravka u Rusiji i Ukrajini, Ristić je snimao i objavljivao sadržaje na ruskoj društvenoj mreži VKontakte i na TikToku. To je nastavio i nakon što je pušten iz pritvora u BiH.
Na bojištu je izgubio nogu, a sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od studenoga 2023. godine. Kao i Panić, i on je dobio rusko državljanstvo.
Panić je svjestan da je ono što je učinio kazneno djelo prema zakonima BiH, ali kaže da nije siguran hoće li za to odgovarati ako se vrati u zemlju.
„Ne znam hoće li me netko uhititi ako dođem. Ne znam ni kako bih reagirao. Ako sam državljanin Rusije, možda mi i ne mogu suditi“, kaže Panić, koji se nije odrekao nijednog od tri državljanstva, niti je to itko od njega tražio.
Tko je još iz BiH na ratištu u Ukrajini?
Osim Panića, Ristića koji se vratio u BiH te Velimirovića, o kojem je RSE već više puta pisao, a koji je i dalje na ratištu u Ukrajini ili Rusiji, iz Bosne i Hercegovine su, prema saznanjima RSE-a iz obavještajnih izvora, otišli i Danijel Grubač iz Kneževa te Andrej Vukašinović iz Trebinja.
Da je teško govoriti o preciznim brojkama stranaca u redovima ruske vojske, ističe i stručnjak Harry Stevens.
Prema njegovim riječima, brojke koje službeno objavljuju ukrajinski obavještajni izvori vjerojatno su znatno manje od stvarnog stanja na terenu.
„Zemlje s najvećim brojem stranih dobrovoljaca su: Bjelorusija, Uzbekistan, Kuba, Tadžikistan, Nepal, Šri Lanka i Kirgistan. Službeni podaci govore o između 1.000 i 1.300 osoba, ali, kao što sam rekao, te brojke su vrlo vjerojatno podcijenjene.
U svom istraživanju koje sam radio prošle godine, došao sam do zaključka da su neke zemlje vjerojatno poslale po nekoliko tisuća ljudi. Na primjer, Nepal je vjerojatno poslao najmanje nekoliko tisuća vojnika. Dakle, u ljeto 2024. procijenio sam da je najmanje 10.000, a možda i bliže 15.000 do 20.000 stranih dobrovoljaca bilo uključeno u borbe“, kaže Stevens.
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Stevens napominje da je situacija nejasna.
„Službeni ukrajinski podaci pokazuju da je oko 101 osoba imala srpsku putovnicu. To može uključivati etničke Srbe iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore ili drugih zemalja.
Međutim, raniji podaci s početka rata pokazivali su da je broj Srba koji su sudjelovali možda znatno veći. Još u kolovozu 2022. francuska obavještajna open-source grupa Intelligence Online procijenila je da je oko 500 ljudi s Balkana, uglavnom Srba, bilo registrirano u glavnom vojnom uredu u Moskvi“, rekao je Stevens.
Ukrajina i Moldavija s Europolom otkrivaju strane borce — među njima i državljane BiH
Krajem listopada policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s Europolom, otkrile su više od 650 osoba povezanih s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut, kao i s potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini.
Među 280 stranih državljana navedeno je da je bilo i državljana Bosne i Hercegovine.
Iz kontakt točke BiH i Europola te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za RSE su izjavili da nisu obaviješteni o toj akciji. Sličan odgovor stigao je i iz Ureda Interpola u Sarajevu.
Iz Policije Ukrajine nisu odgovorili na upit o tome koliki je točan broj državljana BiH koji se dovode u vezu s ovim slučajem.
RSE je, međutim, neslužbeno iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) doznao da Ukrajina i Moldavija redovito obavještavaju BiH o saznanjima vezanim za državljane BiH na ratištu ili u plaćeničkim skupinama.
Slučaj Davora Savičića i povezanost s Wagnerom
Kada je riječ o paravojnoj formaciji Wagner i državljanima BiH, u studenom 2023. RSE je izvijestio da je Državno tužiteljstvo BiH od Federalne uprave policije (FUP) zaprimilo izvješće o Davoru Savičiću, zbog postojanja osnova sumnje da je bio član Wagnera u razdoblju 2014. – 2015. godine.
Na temelju nekoliko videa objavljenih na Telegramu i ruskoj mreži VKontakte, RSE je 2023. utvrdio da je Savičić ponovno aktivan u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, te da stoji iza plaćeničke skupine “Vuk”.
U ožujku 2025. Ruski servis RSE-a objavio je istraživanje prema kojem je Savičić pukovnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije (GRU).
Sigurnosne agencije u BiH šute o svojim državljanima u Ukrajini
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) više je puta za RSE izjavila da postupa u suradnji s Tužiteljstvom BiH u predmetima koji se odnose na odlaske državljana BiH na strana ratišta, ali da zbog osjetljivosti i stupnja tajnosti ne može davati više informacija.
Sličan odgovor RSE-u je ranije dalo i Državno tužiteljstvo BiH, u kojem Odsjek za terorizam vodi predmete koji se odnose na sudjelovanje građana BiH u sukobima izvan zemlje.
Prema informacijama koje je RSE tijekom 2023. dobio od sigurnosnih izvora, u Tužiteljstvu BiH bile su otvorene istrage protiv najmanje sedam osoba za koje se sumnjalo da su aktivno sudjelovale na ratištu u Ukrajini.
Sve do slučaja Darija Ristića, jedina procesuirana osoba zbog sumnje da je ratovala u Ukrajini (2014. – 2015.) bio je Gavrilo Stević.
Sud Bosne i Hercegovine Stevića je pravomoćno oslobodio optužbi zbog nedostatka dokaza.
Stević je ranije za RSE izjavio da ne poriče boravak u Ukrajini, ali tvrdi da se nije borio.