U Washingtonu je u četvrtak održan neuobičajen, ali znakovit sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i norveškog premijera Jonasa Gahra Størea.
Fokus na rat u Ukrajini
Glavna tema razgovora bio je rat u Ukrajini i sve izraženije potrebe za prekidom sukoba. Trump je u više navrata dao naslutiti da bi, doveo do brzog završetka rata. Tijekom sastanka sa Støreom, istaknuo je da je njegov tim već iznio konkretan prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre.
„Mi ne želimo birati strane. Mi želimo mir. Spašavanje života je najvažnije,“ izjavio je Trump, ne navodeći detalje prijedloga, ali jasno aludirajući na diplomatski kanal koji njegovi savjetnici pokušavaju otvoriti.
Støre nije izravno komentirao sadržaj razgovora, no norveški premijeri tradicionalno zagovaraju mirna rješenja i dijalog, osobito u okviru međunarodnih institucija poput Ujedinjenih naroda i OSCE-a. Nakon sastanka, izjavio je kako je „razmjena mišljenja bila korisna“ i da je „vrijedno razgovarati o svakom načinu koji može dovesti do okončanja nasilja“.
Je li dogovor moguć?
Trump je naglasio da je ukrajinska strana već spremna prihvatiti privremeno primirje, dok se odgovor Rusije još čeka. Iako nije precizirao koji su dijelovi Ukrajine uključeni u prijedlog, podsjetio je da je „Krim izgubljen još davno, u vrijeme Obamine administracije“, aludirajući na realnost na terenu koju bi, prema njemu, trebalo prihvatiti kao početnu točku u pregovorima.
„Moguće je da se strane nikada neće u potpunosti složiti oko granica, ali to ne znači da ne možemo imati mir“, poručio je. Trumpova izjava sugerira da bi prekid vatre mogao uključivati kompromisne korake, ali bez službenog priznanja aneksije teritorija.
Trgovina bez prepreka
Osim sigurnosnih tema, dvojica čelnika dotaknula su se i pitanja bilateralne trgovine. Premijer Støre ocijenio je da su trgovinski odnosi između SAD-a i Norveške „dobri i stabilni“, s posebnim naglaskom na energetsku suradnju i zelene tehnologije.
Trump se složio, ističući da „Norveška ima ogromne potencijale u energiji, a SAD je spreman biti partner“. U skladu s njegovim ekonomskim pristupom tijekom predsjedničkog mandata, naglasio je važnost poštenih uvjeta i uklanjanja birokratskih prepreka koje usporavaju razmjenu dobara i investicija.
Kritika Bidenove administracije
Trump nije propustio iskoristiti prigodu za kritiku aktualne američke vanjske politike. Oštro se osvrnuo na izdašnu financijsku pomoć Ukrajini pod vodstvom Joea Bidena.
„Mi trošimo stotine milijardi dolara, a ljudi ginu. To nije rješenje,“ kazao je, aludirajući na to da vojna pomoć bez diplomatske inicijative samo produžava sukob.
Iako takav stav nailazi na kritike u demokratskim krugovima, Trumpova poruka očito rezonira s dijelom međunarodne zajednice koji zaziva pregovore i smanjenje napetosti.
Posjet Norveškoj na vidiku?
Premijer Støre je u prijateljskom tonu pozvao Trumpa da posjeti Norvešku, a bivši predsjednik izrazio je zanimanje za taj prijedlog. Iako ništa još nije službeno dogovoreno, iz norveške vlade neslužbeno poručuju kako postoji spremnost za nastavak dijaloga.
Takav bi posjet bio diplomatski presedan, s obzirom na to da bivši američki predsjednici rijetko sudjeluju u međunarodnim inicijativama ovog tipa, no u Trumpovu slučaju ništa ne treba isključiti. Njegova predizborna kampanja već je obilježena snažnim naglaskom na vanjsku politiku, osobito u kontekstu sigurnosti Europe.
Diplomacija u sjeni
Iako neformalna, ova vrsta diplomacije ima sve više utjecaja na globalnoj razini, osobito kada dolazi od osobe koja bi mogla ponovno preuzeti najvišu američku funkciju. Trumpov pristup – pragmatičan, direktan i sklon velikim gestama – nastavlja oblikovati svjetsku političku scenu, iako izvan službenih institucija.
Norveška, poznata po svojoj diplomatskoj neutralnosti i mirovnim inicijativama, u ovom slučaju djeluje kao most između političkih snaga u SAD-u i Europe. Sastanak je, kako su poručili obje strane, bio „konkretan, otvoren i bez protokolarnih ograničenja“.
Kanadski premijer: Amerikanci žele našu zemlju, resurse, vodu… – stijena.info