Geopolitički potres: susret stoljeća
Trump i Putin sastanak na Aljasci trese svjetsku scenu već prije samog početka, jer najavljuje dramatičan pokušaj okončanja rata u Ukrajini koji je promijenio globalni poredak.
Trump i Putin sastanak na Aljasci: što se krije iza kulisa
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će se 15. kolovoza u Aljasci sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a Kremlj je lokaciju nazvao „logičnom” zbog blizine Rusiji te pritom potvrdio da je Trump pozvan i u Moskvu na mogući drugi susret.
Kijev za sada šuti, no signal koji je odaslan odjekuje: predsjednik SAD-a nedavno je poručio da bi kraj rata mogao značiti razmjenu teritorija, dok se Trump i Putin sastanak na Aljasci priprema pod strogim velom tajnosti.
Karta koja mijenja sve
„Gledate teritorij za koji se bori tri i pol godine, mnogi Rusi su poginuli, mnogi Ukrajinci su poginuli”, rekao je Trump, nagovijestivši da će „nešto dobiti natrag, nešto zamijeniti”, bez dodatnih detalja.
Američki mediji navode da Bijela kuća pokušava uvjeriti europske čelnike u dogovor prema kojem bi Rusija zadržala cijeli Donbas i Krim, a odrekla se dijelova Hersonske i Zaporiške oblasti; Wall Street Journal pak piše da je Putin s emisarem Steveom Witkoffom u Moskvi skicirao gotovo istu shemu, dok se Trump i Putin sastanak na Aljasci prikazuje kao mjesto odluke.
Zelenskijev zid i tanki led
Predsjednik Volodimir Zelenski kategorički odbacuje preduvjete koji traže teritorijalne ustupke, dok zapadni saveznici poručuju da bez Kijeva nema dogovora; unatoč trima krugovima izravnih razgovora u Istanbulu, rat je daleko od završetka.
Moskva drži oko 20% ukrajinskog teritorija, ali bez odlučnog proboja; ukrajinske ofenzive također nisu preokrenule frontu, pa Trump i Putin sastanak na Aljasci dobiva auru „posljednje šanse” za nagodbu koja bi promijenila tijek povijesti.
Sat otkucava do prekida vatre
Trump je nedavno zaoštrio ton prema Kremlju postavljajući rok do 8. kolovoza za dogovor o prekidu vatre, uz prijetnju širim sankcijama, no umjesto novih kaznenih mjera stigla je vijest o licem‑u‑lice susretu i mogućem mirovnom nacrtu.
Prethodni kontakt dvojice čelnika bio je telefonski u veljači, dok je posljednji sastanak ruskog čelnika s američkim predsjednikom održan 2021. u Ženevi; sada se sve oči okreću prema sjeveru i poruci koju će Trump i Putin sastanak na Aljasci poslati saveznicima i neprijateljima.
Zašto baš Aljaska?
Izbor mjesta nosi simboliku i praktičnost: Aljaska je povijesno i geografski povezana s Rusijom preko Beringova tjesnaca, a američka unutarnja politika traži platformu koja može pokazati snagu i spremnost na dogovor.
Kritičari upozoravaju da bi „zamjena teritorija” legitimirala agresiju i otvorila Pandorinu kutiju presedana, dok zagovornici tvrde da je svako zaustavljanje krvoprolića uspjeh; između tih polova stoji najavljeni susret na Aljasci kao kocka stoljeća s neizvjesnim ishodom.
Velika igra živaca tek počinje
Nejasno je hoće li Zelenski biti uključen u pregovore i pod kojim uvjetima, no jasno je da će se svaki potez vagati gramom preciznosti: svaka rečenica, svaka mapa, svaki rok.
Ulog je golem – od sigurnosne arhitekture Europe do globalnih tržišta energije – i zato Trump i Putin sastanak na Aljasci ne znači samo summit dvojice lidara, nego i test živaca cijelog planeta.
Što će reći Europa?
U europskim prijestolnicama raste nervoza: dio čelnika strahuje da bi kompromis pod pritiskom Washingtona mogao potkopati međunarodno pravo, dok drugi procjenjuju da bi nadzirani sporazum, uz sigurnosna jamstva i raspoređivanje promatrača, mogao zaustaviti granatiranja i stabilizirati istočno krilo NATO-a.
Ako dogovor propadne, slijedi opasna spirala: nova runda sankcija, mogući ruski protuudar, pritisak na europske energetike i skok cijena plina, uz dodatne izbjegličke valove i ubrzanu militarizaciju granica; ako uspije, slijedi mukotrpan proces razmjene zarobljenika, razminiranja i verifikacije, uz stalnu sjenu mogućeg kršenja.
Izvori iz diplomacije tvrde da se priprema i paket humanitarne pomoći, te plan nadzora granica uz međunarodne misije.