Trump-Putin pregovori o Ukrajini: tajni dogovor na rubu šoka
Trump-Putin pregovori o Ukrajini danas drže cijeli svijet u napetosti, dok Kijev nemoćno gleda prema sjeveru i čeka odluke donesene daleko od njegovih ulica. Pet tisuća milja od Aljaske, obični Ukrajinci gutaju knedlu: o njihovim životima odlučuje se bez njihova glasa. Razgovori o mogućim „zamjenama teritorija” razbuktali su strah da bi se domovina mogla prekrojiti. Istodobno, ratni umor izjeda naciju, a nepovjerenje prema Vladimiru Putinu ostaje gotovo totalno.
Što se krije iza zatvorenih vrata
U dvorani gdje se sastaju Donald Trump i Vladimir Putin nema stolice za Volodimira Zelenskog. Emmanuel Macron poručuje da neće biti ustupaka bez Kijeva, a Trump najavljuje novi summit sa Zelenskim prije bilo kakvog potpisa. No Kijev zna: Trump se često predomisli nakon posljednjeg razgovora koji je čuo. Ukrajinski zastupnik Oleksandr Merežko upozorava na „opasnost munjevitog zaokreta” i moguća tajna obećanja Moskvi. Za Kijev, Trump-Putin pregovori o Ukrajini djeluju kao ruski rulet.
Gradovi na crti: domovi na kocki
Tetyana Bessonova iz Pokrovska, grada tik uz vatrenu liniju, opisuje bolnu istinu: „Ako stane pucnjava, hoću li se moći vratiti?” Ideja povlačenja crta po karti para srce onima koji su ondje odrasli. „To je moj dom, moja zemlja. Odluke donesene daleko odavde možda znače da se nikad neću vratiti,” kaže. Dok traju Trump-Putin pregovori o Ukrajini, Tetyana i tisuće poput nje strepe da će im netko gumicom izbrisati djetinjstvo s karte prenosi BBC.
Mapa koja se briše gumicom
Scenariji na stolu variraju od „zamrzavanja” bojišnice bez formalnog priznanja okupacije do maksimalističkog aneksiranja četiriju regija. Prema anketama, 54% građana podržalo bi određeni teritorijalni kompromis – ali isključivo uz čvrsta sigurnosna jamstva Zapada. Bez njih, „zamrznuti” front, upozoravaju mnogi, bio bi tek pozivnica Rusiji da predahne, naoruža se i udari ponovno, snažnije i dublje.
Glas s bojišnice
Snajperist Volodimir, koji se bori na istoku, ne okoliša: „Mnogi su život dali za te gradove. Zamrzavanje linije značilo bi demobilizaciju, ranjeni i iscrpljeni bi odlazili, vojska bi se smanjila – i upravo tada bi nas pogodili.” Njegova poruka je jasna: „Taj udar bio bi kraj naše države.” Za njega, Trump-Putin pregovori o Ukrajini zvuče kao alarm koji zvoni u gluho doba noći.
Što kaže narod: brojke i tjeskoba
Direktor Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju Anton Grušetski ističe da je 75% građana apsolutno protiv predaje ijednog komada zemlje Rusiji. U preostalih 25% ima proruskih glasova, ali i onih zgađenih ratom koji bi pristali na gorak kompromis – pod uvjetom da životi prestanu gorjeti. Sedamdesetogodišnja Ljubov Nazarenko iz Donbasa kaže: „Rat treba zaustaviti bilo kako. Mladi ne smiju umirati.” Dok ih preplavljuje ratni umor, mnogi promatraju „Trump-Putin pregovori o Ukrajini” kao posljednju šansu za predah.
Sveti dan, teške odluke
Dok sat otkucava početak sastanka, Ukrajinci obilježavaju blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije i šapuću molitve za čudo. Svećenik Oleksandr Beskrovniy priznaje da mu ponestaje riječi: „Nepravedno je pregovarati o našim sudbinama bez nas.” U crkvama gore svijeće, u domovima gore telefoni – svi žele znati hoće li noćas probuditi zemlju s novim granicama, ili s novom borbom.
Europa na tankom ledu
Ovo nije samo ukrajinska priča. Sigurnost kontinenta visi o tankoj niti dok se u maloj sobi na Aljasci rađa odluka koja može zapaliti ili ugasiti front. Hoće li Zapad stati iza sigurnosnih jamstava, ili će kompromis postati kapitulacija pod drugim imenom? Sudbina se piše sada: Trump-Putin pregovori o Ukrajini.