Trumpove carine ponovno su u središtu međunarodnog trgovinskog sukoba nakon što je Bijela kuća pronašla alternativne zakonske načine za uvođenje nameta. Administracija američkog predsjednika posegnula je za odredbama trgovinskih zakona kako bi nastavila politiku oporezivanja uvoza, unatoč ranijoj odluci Vrhovnog suda. Novi potezi obuhvaćaju robu iz najvećih američkih trgovinskih partnera te posebno pogađaju Europsku uniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kinu, Brazil i Kanadu.
Nakon presude Vrhovnog suda predsjednik Donald Trump upotrijebio je odjeljak 122. Zakona o trgovini iz 1974. godine. Na temelju te odredbe privremeno je uvedena carina od deset posto na sav uvoz u Sjedinjene Američke Države. Mjera je bila vremenski ograničena, a njezino trajanje završilo je 24. srpnja. Bijela kuća potom je predstavila novi sustav nameta zasnovan na drugom dijelu istog zakona.
Trumpove carine sada se temelje na novoj pravnoj osnovi
Nakon isteka privremene mjere uvedene su carine od deset do 12,5 posto na svu robu iz 60 najvećih trgovinskih partnera SAD-a. Na popisu su Ujedinjeno Kraljevstvo, Europska unija i Kina. Trumpove carine uvedene su na temelju odjeljka 301. Zakona o trgovini iz 1974., uz obrazloženje da američki gospodarski partneri nisu poduzeli dovoljno snažne korake u suzbijanju prisilnog rada.
Američka administracija tvrdi da trgovinski partneri nisu primjereno odgovorili na problem prisilnog rada u proizvodnim i opskrbnim lancima. Upravo je taj argument postao središte novog pravnog spora. Protivnici mjera smatraju da se pitanje radnih prava koristi kao opravdanje za nastavak široke carinske politike, dok Bijela kuća u njemu vidi zakonsku osnovu za djelovanje.
Protiv administracije ustalo 25 saveznih država
Čak 25 američkih saveznih država, sve pod demokratskom kontrolom, pokrenulo je pravni postupak protiv novih nameta. U tužbi se Trumpove carine opisuju kao proizvoljne, hirovite i protivne zakonu. Savezne države optužuju administraciju da se prisilnim radom služi kao izgovorom kako bi zadržala carine nakon što je prethodna pravna osnova dovedena u pitanje.
Trump je odjeljak 301. iskoristio i za uvođenje carine od 25 posto na određenu robu iz Brazila. Kao razlog naveo je brazilske politike koje su, prema njegovoj tvrdnji, nanijele štetu američkoj trgovini. Ova odluka pokazuje da se novi pristup ne odnosi samo na opće stope, nego omogućuje i ciljane mjere prema pojedinim državama i skupinama proizvoda.
Kanadi prijeti carina od čak 50 posto
Posebno oštar potez usmjeren je prema Kanadi, jednoj od najvažnijih američkih trgovinskih partnerica. Trump je najavio carinu od 50 posto na širok raspon kanadske robe. Odluku je predstavio kao odgovor na navodno nejednako postupanje prema američkim automobilima, mliječnim proizvodima i alkoholu. Za ovu je mjeru primijenjen odjeljak 338. Zakona o carinama iz 1930. godine.
Trumpove carine tako se oslanjaju na nekoliko različitih zakonskih odredbi, ovisno o zemlji i vrsti robe. Njihova će budućnost uvelike ovisiti o sudskim postupcima koje su pokrenule savezne države. Dok administracija tvrdi da štiti američku trgovinu i radnike, protivnici upozoravaju da predsjednik koristi sporne pravne temelje za nastavak politike koja utječe na velik dio svjetske trgovine.
