Donald Trump, 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ponovno pokreće val protekcionističke trgovinske politike. Nakon što su uvedene nove carine na uvoz robe iz Meksika, Kanade i Kine, najavljena je i mogućnost uvođenja carina na proizvode iz Europske unije. Ova odluka može imati značajne posljedice na globalno gospodarstvo, a posebice na države unutar EU, uključujući i Hrvatsku.
Pitanje koje se postavlja jest: kako će ove promjene utjecati na hrvatsko gospodarstvo i što Hrvatska može poduzeti kako bi se prilagodila novonastalim trgovinskim uvjetima?
Trumpova trgovinska strategija i razlozi uvođenja carina
Donald Trump već je tijekom svog prvog mandata zagovarao protekcionizam pod geslom “America First”. Njegova administracija sada ponavlja sličan obrazac – cilj je smanjenje američkog trgovinskog deficita, zaštita domaće proizvodnje i izvoznika te pritisak na ključne trgovinske partnere da pregovaraju pod uvjetima povoljnijim za SAD.
Trumpova administracija uvela je:
Carine na Meksiko i Kanadu – Fokusirane su na industrijske i prehrambene proizvode, čime se želi smanjiti trgovinski deficit s ovim susjednim zemljama.
Carine na Kinu – Ove mjere su nastavak dugogodišnjeg trgovinskog rata između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Cilj je obuzdati kineski ekonomski rast i prisiliti Kinu na poštenije trgovinske prakse.
Najava carina na EU – Trumpova administracija tvrdi da su trgovinski odnosi s Europskom unijom nepravedni prema SAD-u, osobito u industriji automobila, poljoprivrednih proizvoda i farmaceutskih proizvoda.
Kako će carine na EU utjecati na Hrvatsku?
Hrvatska je kao članica Europske unije usko povezana s trgovinskim politikama Unije. Eventualne američke carine na EU proizvode mogu utjecati na:
Izvoz hrvatskih proizvoda u SAD – Hrvatska nije veliki izvozni partner SAD-a, ali pojedine industrije poput farmaceutske, prehrambene i IT sektora mogu osjetiti negativne posljedice.
Utjecaj na europske lance opskrbe – Budući da Hrvatska izvozi svoje proizvode u druge članice EU koje su velike izvoznice u SAD, svaki udar na europsku trgovinu može indirektno pogoditi i Hrvatsku.
Tečaj eura i dolara – Ako EU ne uspije ublažiti trgovinske tenzije, moguće je da euro oslabi u odnosu na dolar, što može imati posljedice na cijene uvoza i izvoza.
Povećanje cijena proizvoda – Ako SAD uvede carine na europske proizvode, cijene određenih dobara mogu porasti, što može utjecati na potrošače i tvrtke koje posluju s američkim partnerima.
Što Hrvatska može poduzeti?
Unatoč ograničenim mogućnostima samostalnog djelovanja, Hrvatska može unutar EU lobirati i prilagoditi svoju ekonomsku strategiju:
Jačanje odnosa s EU partnerima – Kao mala država, Hrvatska može koristiti pregovaračku moć EU kako bi osigurala bolji položaj u trgovinskim odnosima sa SAD-om.
Diversifikacija izvoza – Fokusiranje na tržišta Azije, Bliskog istoka i Afrike može smanjiti ovisnost o SAD-u i EU.
Povećanje domaće proizvodnje – Ako europske i američke firme počnu seliti proizvodnju iz Kine, Hrvatska može iskoristiti priliku da privuče investicije u industrijske sektore.
Pregovori unutar EU o kompenzacijama – Hrvatska može zatražiti potporu iz europskih fondova za sektore koji bi mogli pretrpjeti gubitke zbog američkih carina.
Jačanje turističkog sektora – Turizam kao glavni izvor prihoda Hrvatske može dodatno profitirati ako se globalne trgovinske tenzije negativno odraze na konkurentske destinacije.
Kako će EU odgovoriti?
Europska unija je već u prošlosti odgovarala na Trumpove carine protumjerama, uvodeći carine na američke proizvode. Očekuje se da će i sada EU pregovarati, a moguće su i protumjere ako Trumpove odluke ozbiljno naruše trgovinske odnose.
Scenariji odgovora EU uključuju:
Pregovori i kompromisi – Pokušaj izbjegavanja trgovinskog rata putem diplomatskih pregovora.
Uvođenje protumjera – Ako Trumpova administracija uvede oštre carine, EU može odgovoriti sličnim mjerama na američke proizvode.
Okretanje prema Aziji – EU može intenzivirati suradnju s Kinom i drugim azijskim zemljama kako bi smanjila ovisnost o SAD-u.
Trumpove carine na Meksiko, Kanadu, Kinu i najavljene mjere prema EU predstavljaju izazov za globalnu trgovinu. Iako Hrvatska nije među najvećim trgovinskim partnerima SAD-a, posljedice bi se mogle osjetiti kroz europske trgovinske lance i opću stabilnost gospodarstva.
Kako bi se Hrvatska zaštitila, nužno je diversificirati tržišta, jačati domaću proizvodnju i oslanjati se na diplomatske pregovore unutar Europske unije. U konačnici, odgovor Europske unije na Trumpove mjere odredit će dugoročan smjer trgovinskih odnosa između SAD-a i Europe, a time i utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.