Trumpove carine prema Meksiku, Kanadi, Kini i EU: Kako će utjecati na Hrvatsku i što možemo poduzeti?

Trumpova administracija ponovno uvodi carine na ključne trgovinske partnere, uključujući EU. Kako će se to odraziti na hrvatsko gospodarstvo i koje korake Hrvatska može poduzeti unutar EU okvira?

Donald Trump, 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ponovno pokreće val protekcionističke trgovinske politike. Nakon što su uvedene nove carine na uvoz robe iz Meksika, Kanade i Kine, najavljena je i mogućnost uvođenja carina na proizvode iz Europske unije. Ova odluka može imati značajne posljedice na globalno gospodarstvo, a posebice na države unutar EU, uključujući i Hrvatsku.

Pitanje koje se postavlja jest: kako će ove promjene utjecati na hrvatsko gospodarstvo i što Hrvatska može poduzeti kako bi se prilagodila novonastalim trgovinskim uvjetima?

Trumpova trgovinska strategija i razlozi uvođenja carina

Donald Trump već je tijekom svog prvog mandata zagovarao protekcionizam pod geslom “America First”. Njegova administracija sada ponavlja sličan obrazac – cilj je smanjenje američkog trgovinskog deficita, zaštita domaće proizvodnje i izvoznika te pritisak na ključne trgovinske partnere da pregovaraju pod uvjetima povoljnijim za SAD.

Trumpova administracija uvela je:

Carine na Meksiko i Kanadu – Fokusirane su na industrijske i prehrambene proizvode, čime se želi smanjiti trgovinski deficit s ovim susjednim zemljama.

Carine na Kinu – Ove mjere su nastavak dugogodišnjeg trgovinskog rata između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Cilj je obuzdati kineski ekonomski rast i prisiliti Kinu na poštenije trgovinske prakse.

Najava carina na EU – Trumpova administracija tvrdi da su trgovinski odnosi s Europskom unijom nepravedni prema SAD-u, osobito u industriji automobila, poljoprivrednih proizvoda i farmaceutskih proizvoda.

Kako će carine na EU utjecati na Hrvatsku?

Hrvatska je kao članica Europske unije usko povezana s trgovinskim politikama Unije. Eventualne američke carine na EU proizvode mogu utjecati na:

Izvoz hrvatskih proizvoda u SAD – Hrvatska nije veliki izvozni partner SAD-a, ali pojedine industrije poput farmaceutske, prehrambene i IT sektora mogu osjetiti negativne posljedice.

Utjecaj na europske lance opskrbe – Budući da Hrvatska izvozi svoje proizvode u druge članice EU koje su velike izvoznice u SAD, svaki udar na europsku trgovinu može indirektno pogoditi i Hrvatsku.

Tečaj eura i dolara – Ako EU ne uspije ublažiti trgovinske tenzije, moguće je da euro oslabi u odnosu na dolar, što može imati posljedice na cijene uvoza i izvoza.

Povećanje cijena proizvoda – Ako SAD uvede carine na europske proizvode, cijene određenih dobara mogu porasti, što može utjecati na potrošače i tvrtke koje posluju s američkim partnerima.

    Što Hrvatska može poduzeti?

    Unatoč ograničenim mogućnostima samostalnog djelovanja, Hrvatska može unutar EU lobirati i prilagoditi svoju ekonomsku strategiju:

    Jačanje odnosa s EU partnerima – Kao mala država, Hrvatska može koristiti pregovaračku moć EU kako bi osigurala bolji položaj u trgovinskim odnosima sa SAD-om.

    Diversifikacija izvoza – Fokusiranje na tržišta Azije, Bliskog istoka i Afrike može smanjiti ovisnost o SAD-u i EU.

    Povećanje domaće proizvodnje – Ako europske i američke firme počnu seliti proizvodnju iz Kine, Hrvatska može iskoristiti priliku da privuče investicije u industrijske sektore.

    Pregovori unutar EU o kompenzacijama – Hrvatska može zatražiti potporu iz europskih fondova za sektore koji bi mogli pretrpjeti gubitke zbog američkih carina.

    Jačanje turističkog sektora – Turizam kao glavni izvor prihoda Hrvatske može dodatno profitirati ako se globalne trgovinske tenzije negativno odraze na konkurentske destinacije.

      Kako će EU odgovoriti?

      Europska unija je već u prošlosti odgovarala na Trumpove carine protumjerama, uvodeći carine na američke proizvode. Očekuje se da će i sada EU pregovarati, a moguće su i protumjere ako Trumpove odluke ozbiljno naruše trgovinske odnose.

      Scenariji odgovora EU uključuju:

      Pregovori i kompromisi – Pokušaj izbjegavanja trgovinskog rata putem diplomatskih pregovora.

      Uvođenje protumjera – Ako Trumpova administracija uvede oštre carine, EU može odgovoriti sličnim mjerama na američke proizvode.

      Okretanje prema Aziji – EU može intenzivirati suradnju s Kinom i drugim azijskim zemljama kako bi smanjila ovisnost o SAD-u.

      Trumpove carine na Meksiko, Kanadu, Kinu i najavljene mjere prema EU predstavljaju izazov za globalnu trgovinu. Iako Hrvatska nije među najvećim trgovinskim partnerima SAD-a, posljedice bi se mogle osjetiti kroz europske trgovinske lance i opću stabilnost gospodarstva.

      Kako bi se Hrvatska zaštitila, nužno je diversificirati tržišta, jačati domaću proizvodnju i oslanjati se na diplomatske pregovore unutar Europske unije. U konačnici, odgovor Europske unije na Trumpove mjere odredit će dugoročan smjer trgovinskih odnosa između SAD-a i Europe, a time i utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

      NAJNOVIJE