Trumpovi carinski nameti pred presudom stoljeća
SAD prati dok se administracija Donalda Trumpa suočava s najopasnijom bitkom u trgovinskom ratu: ključna rasprava pred Vrhovnim sudom SAD-a koja bi mogla srušiti cijelu carinsku strategiju. Ako suci presude protiv Bijele kuće, plan bi se raspao, a država bi morala vratiti milijarde iz prikupljenih pristojbi. Trumpovi carinski nameti, najavljeni ovog proljeća, mogli bi nestati jednako brzo kao što su uvedeni, dok poduzetnici diljem svijeta zadržavaju dah pred povijesnim preokretom.
Trump ovu pravnu bitku opisuje kao epohalnu, upozoravajući da bi poraz vezao ruke njegovim pregovaračima i ugrozio nacionalnu sigurnost. Poručio je čak da razmatra pojavljivanje na samoj raspravi. Dok politička drama raste, mali i srednji biznisi osjećaju kaos: nagle promjene stopa, nepredvidivi rokovi i troškovi koji eksplodiraju preko noći, tjeraju ih na dizanje cijena, selidbu proizvodnje i borbu za preživljavanje.
Tko bi mogao platiti račun?
Udar je ogroman: američki proizvođač edukativnih igračaka Learning Resources procjenjuje da će samo ove godine platiti 14 milijuna dolara, sedam puta više nego 2024. Zadruga Cooperative Coffees već je od proljeća uplatila oko 1,3 milijuna dolara. Analitičari procjenjuju da je do sada naplaćeno oko 90 milijardi dolara. Ako presuda kasni do lipnja, upozorava administracija, račun bi mogao narasti do nevjerojatnih bilijun dolara. Trumpovi carinski nameti pritom su već natjerali tvrtke na dramatične operativne zaokrete.
U srži slučaja je upotreba zakona IEEPA iz 1977., koji predsjedniku dopušta brzo djelovanje u izvanrednim okolnostima. Trump je u veljači proglasio izvanredno stanje vezano uz drogu iz Kine, Meksika i Kanade te udario namete. U travnju je proširio zahvat na gotovo cijeli svijet, s nametima od 10% do 50%, tvrdeći da trgovinski deficit predstavlja „izvanrednu i neobičnu prijetnju”. Paralelno su se sklapali ad hoc „dogovori”.
Bitka za predsjedničke ovlasti
Protivnici tvrde da zakon dopušta reguliranje trgovine, ali ne i uvođenje poreznih nameta, što je prema Ustavu u domeni Kongresa. Više od 200 demokrata i republikanka Lisa Murkowski pozvali su suce da ograniče ovlasti Bijele kuće. Senat je simbolično odbio politiku, iako se odluke ne očekuje potvrditi u Zastupničkom domu. Trumpovi carinski nameti tako su postali i test granica izvršne vlasti i volje Kongresa da ih nadzire.
Ako Bijela kuća izgubi, spremna je posegnuti za drugim alatima – primjerice mjerama do 15% na 150 dana. To bi ipak donijelo predah, jer alternativni mehanizmi traže javne najave i formalne postupke, umjesto šok-terapije preko vikenda. Trgovinski stručnjaci upozoravaju da je najveći problem pravna nepredvidivost koja biznise drži u stalnoj pripravnosti i troši im kapital, vrijeme i energiju.
Što nas čeka sutra?
Nema jasnog signala kako će sud odlučiti: isti sastav rušio je neke velike poteze kao prekomjerne, ali je i iskazivao respekt prema ovlastima predsjednika u pitanjima sigurnosti. Europska unija zasad koči ratifikaciju srpanjskog sporazuma dok ne vidi ishod. Trumpovi carinski nameti postali su uteg koji prijeti da razdrma transatlantske dogovore i iz temelja prepravi geometriju globalne trgovine.
Odluka će odjeknuti svijetom: ili će potvrditi munjevitu moć Bijele kuće, ili će vratiti igru u ruke Kongresa i sudova. Jedno je sigurno – Trumpovi carinski nameti već su promijenili ekonomsku stvarnost. Sada se odlučuje hoće li postati trajno pravilo ili spektakularna epizoda koja završava povratom milijardi i tektonskim poremećajem globalnih lanaca opskrbe.
Više:
Kina ublažava zabranu izvoza čipova
Lavina u Italiji ubila petoro njemačkih planinara
3 poginula – američki napad na narko-brod na Karibima