Premijer Andrej Plenković očekuje da će turistička sezona nadmašiti rekordne rezultate iz 2025. godine, prenosi HRT. Prihodi od stranih turista u prvoj polovici godine dosegnuli su 4,587 milijardi eura, što je pet posto više nego godinu ranije. Premijer je te podatke iznio na početku sjednice Vlade, uz najavu novih infrastrukturnih ulaganja.
Brojke pokazuju da turistička sezona jača
Prema podacima Hrvatske narodne banke koje je predstavio Plenković, strani turisti u drugom su tromjesečju ostvarili 3,642 milijarde eura prihoda. To je četiri posto više u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine. Rast dolazaka, noćenja i potrošnje upućuje na nastavak pozitivnog trenda u jednom od najvažnijih sektora hrvatskog gospodarstva.
Vlada smatra da bi turistička sezona na kraju mogla biti uspješnija od dosad rekordne 2025. Detaljna analiza rezultata trebala bi biti predstavljena na Danima hrvatskog turizma u Poreču u studenome. Taj će skup ujedno poslužiti za pripremu mjera i aktivnosti za sljedeću godinu.
Split dobiva potporu za stadione i dvorane
Plenković se osvrnuo i na posjet Splitu, gdje je s gradskim i županijskim predstavnicima razgovarao o razvojnim prioritetima. Prema njegovim riječima, u projekte na području Splitsko-dalmatinske županije dosad je uloženo 1,7 milijardi eura. Posebno je izdvojena revitalizacija sportske infrastrukture, koja obuhvaća nekoliko dugo očekivanih projekata.
Planirana je potpora izgradnji privremenog stadiona na Brodarici, na kojem bi Hajduk mogao igrati tijekom realizacije drugih projekata. Vlada podržava i obnovu Gripa, ponovno stavljanje Spaladium Arene u funkciju te traženje konačnog rješenja za novi Poljud. Odluka o Poljudu ovisit će o nalazima nadležnog povjerenstva.
Premijer je novi Poljud povezao s planovima za izgradnju stadiona Maksimir u Zagrebu. Oba projekta nazvao je infrastrukturnim zahvatima od nacionalnog interesa te potvrdio da Vlada namjerava ravnopravno sudjelovati u njihovu financiranju. Konačni modeli ulaganja bit će poznati nakon stručnih procjena i odluka povjerenstava.
Veliki prometni projekti mijenjaju Dalmaciju
Među važnim ulaganjima nalazi se novi ulaz u Split preko čvora Vučevica i tunela Kozjak, koji je potpuno probijen. Budući most preko Kaštelanskog zaljeva trebao bi smanjiti prometne gužve na prilazima gradu. Napreduje i projekt brze ceste Mravince – Stobreč – Dugi Rat – Omiš, ključan za rasterećenje obalne prometnice.
U vodno-komunalnu infrastrukturu planira se uložiti 710 milijuna eura. Projekti uključuju uređaje za kondicioniranje pitke vode s izvora Jadro i Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici. Najavljene su i investicije u vrtiće, škole, novi studentski dom te priprema zajedničkog projekta novog Kliničkog bolničkog centra Split.
Gotovo 900 milijuna eura za željeznicu
Potpisan je i ugovor za rekonstrukciju postojeće te izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska. Dionica je duga 83 kilometra, a vrijednost projekta približava se iznosu od 900 milijuna eura. Radove će izvoditi indijska kompanija AFCONS Infrastructure, dok se završetak očekuje u sljedećih nekoliko godina.
Projekt je dio novog investicijskog ciklusa u željezničkoj infrastrukturi, nakon velikih ulaganja u ceste, luke i zračne luke. Plenković je podsjetio i na obnovu pruge od Dugog Sela prema mađarskoj granici, vrijednu više od 600 milijuna eura. Cilj je ubrzati putnički i teretni promet te ojačati položaj Hrvatske na europskim koridorima.
Rast mirovina i nove mjere za starije
Na Međunarodni dan starijih osoba premijer je istaknuo da je ukupna prosječna mirovina od 2016. povećana gotovo 114 posto. Uz godišnji dodatak sada iznosi 780 eura, dok je najniža mirovina u istom razdoblju porasla 141 posto. Najavljena je i izgradnja 20 novih centara za starije osobe.
Među provedenim mjerama izdvojeni su trajni godišnji dodatak, povećanje najnižih i invalidskih mirovina te ukidanje penalizacije prijevremenih starosnih mirovina. Dodatni staž za svako dijete povećan je sa šest na 12 mjeseci, a priprema se i zakon koji bi trebao snažnije zaštititi prava osoba starije životne dobi.
Prihodi potvrđuju snagu koju ima turistička sezona
Prihodi od 4,587 milijardi eura u prvih šest mjeseci snažan su signal za gospodarstvo, ali i podsjetnik na važnost kvalitetne pripreme destinacija. Ako se najavljeni trendovi nastave, turistička sezona mogla bi postaviti novu ljestvicu za dolaske, noćenja i potrošnju stranih gostiju.
Rast prihoda Vladi otvara dodatni prostor za ulaganja, no dugoročni rezultat ovisit će o kvaliteti ponude, cijenama i održivosti destinacija. Uspješna turistička sezona ne mjeri se samo rekordnim brojkama nego i koristima za lokalno stanovništvo, zaposlenike te poduzetnike povezane s turizmom.
Zašto bi turistička sezona mogla srušiti rekord?
Konačna slika bit će jasnija nakon završetka godine i objave potpunih financijskih pokazatelja. Dosadašnji prihodi i turistički promet ipak podupiru Vladin optimizam. U Poreču će se analizirati ostvareni rezultati, utvrditi slabosti i predstaviti smjer priprema za sljedeću godinu, uz poseban naglasak na konkurentnost hrvatskih odredišta.
Više:
Riječki centar za demenciju postaje nacionalno središte: Evo što se sada mijenja
Gospodarski kriminal pod povećalom: Uplate bez ugovora i sumnjivi računi ostavili veliki trag
SkillUp program krenuo u Opatiji: Evo što donosi sedmoj generaciji
